Nakon prokopavanja Sueskog kanala u 19. stoljeću i Panamskog kanala u dvadesetome, treći pomorski prolaz – Sjeverni morski put – u 21. stoljeću nastaje 'sam od sebe', premda mnogi znanstvenici tvrde da je otapanje polarnog leda itekako posljedica djelovanja čovjeka
Rusi već godinama pričaju o iskoristivoj ruti uz svoju sjevernu obalu, prolazu koji za sedam tisuća kilometara smanjuje put od sjeverne Europe do Kine, uz goleme uštede na gorivu i osiguranju.
Dok je prolazak rutom preko Sueskog kanala uvjetovan ugovorima s brojnim, često nestabilnim državama, a brodove u Crvenom moru i drugdje opsjedaju pirati, ruski Arktik gotovo je nenaseljen, a otapanje leda u ljetnim mjesecima omogućuje mu punu prohodnost za razdoblje od dva do pet mjeseci godišnje.
Rusija je, čini se, vrlo ozbiljno shvatila mogućnost da otvori put koji bi bio realna konkurencija Suezu. Zasad se obistinjuju njene najave, pa bi tako u ovoj godini Sjevernim morskim putem trebala proći 204 teretna broda: lani ih je prošlo 46, a u 2010. godini samo četiri. To su još uvijek mrvice u usporedbi s prometom Sueskog kanala, no ruska državna agencija Rosatomflot obnavlja flotu svojih jedinstvenih ledolomaca na nuklearni pogon kako bi u bližoj budućnosti pokušala držati rutu otvorenom tijekom cijele godine.
