Riječ je o redovitom godišnjem zasjedanju čelnika zemalja uključenih u inicijativu koju su 2013. zajednički pokrenule Hrvatska i Slovenija. Ovogodišnji summit organizirao je albanski predsjednik Ilir Meta, a na njemu još, uz supredsjedatelje inicijative hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i slovenskog predsjednika Boruta Pahora, sudjeluju i čelnici Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova, zemalja koje se nalaze u različitim fazama procesa približavanja EU-u.

Na summitu sudjeluje i visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini, te, kao počasni gost, poljski predsjednik Andrzej Duda.

Očekuje se da će po završetku summita biti prihvaćena zajednička izjava, a skup će također biti prilika za niz neformalnih razgovora i bilateralnih sastanaka - hrvatska predsjednica trebala bi se, kako je najavljeno, sastati s poljskim predsjednikom Dudom.

'Ova inicijativa služi kao važan forum na najvišoj razini za jačanje dijaloga i suradnje, te sigurnosti i stabilnosti, kao i potpora europskim i euroatlantskim procesima u svim zemljama regije', naveo je ured albanskog predsjednika najavljujući skup.

Summit se isto tako održava nekoliko tjedana uoči europskih izbora krajem svibnja, te summita čelnika EU-a početkom lipnja na kojemu bi se trebala donijeti odluka o mogućem formalnom početku pristupnih pregovora EU-a s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, pa se očekuje da će se u Tirani razgovarati i o tim temama.

Kad je Proces Brdo-Brijuni 2013. godine pokrenut, osnovna ideja bila je da se regionalnom suradnjom i rješavanjem otvorenih pitanja stabiliziraju prilike na europskom jugoistoku kako bi se stvorili preduvjeti za proširenje Europske unije na taj dio kontinenta.

Održavanje summita koincidira s proslavom Dana Europe 9. svibnja, što bi trebao biti još jedan simbolički poziv na jačanje zajedničkih europskih vrijednosti i potpora približavanju zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji.

Hrvatska predsjednica potpisala je Zajednički poziv za Europu uoči europskih izbora u svibnju 2019. godine, čiji tekst donosimo u cijelosti:

„Europa je najbolja zamisao koju smo ikada imali

Integracija Europe pridonijela je stvaranju stoljetne nade za mir u Europi nakon što su neobuzdani nacionalizam i druge ekstremne ideologije Europu dovele do barbarstva dvaju svjetskih ratova. Do današnjeg dana ne možemo i ne smijemo uzimati mir i slobodu, boljitak i blagostanje zdravo za gotovo. Neophodno je da se svi aktivno uključimo u ostvarenje velike zamisli o mirnoj i integriranoj Europi.

Izbori 2019. godine od posebne su važnosti: Vi, europski građani, odlučujete o putu koji će Europska unija slijediti. Mi, državni poglavari Bugarske, Češke, Njemačke, Estonije, Irske, Grčke, Francuske, Hrvatske, Italije, Cipra, Latvije, Litve, Mađarske, Malte, Austrije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Slovenije, Slovačke i Finske stoga pozivamo sve europske građane koji imaju pravo glasa na sudjelovanje na izborima za Europski parlament krajem svibnja 2019. godine.

Europski narodi slobodnom su se voljom ujedinili u Europskoj uniji, koja je utemeljena na načelima slobode, jednakosti, solidarnosti, demokracije, pravde i odanosti unutar i između njezinih članica. Uniji koja je bez presedana u povijesti Europe. U našoj Europskoj uniji, izabrani članovi Europskog parlamenta, zajedno s Vijećem Europske unije, odnosno vladama svih država članica, odlučuju koja će se pravila primjenjivati u Europi i kako bi se trebao trošiti europski proračun.

Svi smo mi Europljani

Za mnoge ljude u Europi, osobito među mladim naraštajima, biti građaninom Europe postalo je prirodno. Njima nije nespojivo voljeti svoje selo, grad, regiju ili narod i biti predani Europljani.

Naša Europa je u stanju suočiti se s izazovima zajedno

U ovim mjesecima, više nego ikada prije, Europska unija suočava se s golemim izazovima. Po prvi put od početka europskih integracija spominje se povlačenje jednog ili više integracijskih koraka, poput slobode kretanja ili ukidanja zajedničkih institucija. Po prvi put jedna država članica namjerava napustiti Uniju. Istovremeno, drugi pozivaju na veću integraciju u EU ili Eurozoni, ili na Europu s više brzina.

Stavovi o tim pitanjima razlikuju se među građanima i vladama država članica, kao i između nas poglavara država. Međutim, svi se slažemo kako su europska integracija i jedinstvo ključni te kako želimo nastaviti s Europom kao Unijom. Samo snažna zajednica moći će se suočavati s globalnim izazovima našeg vremena. Posljedice klimatskih promjena, terorizma, ekonomske globalizacije i migracija ne prestaju na nacionalnim granicama. Na te izazove ćemo uspješno odgovoriti i nastaviti na putu prema ekonomskoj i socijalnoj koheziji i razvoju samo ako radimo zajedno, kao ravnopravni partneri, na institucionalnoj razini.

Želimo snažnu i integriranu Europu

Stoga nam je potrebna snažna Europska unija, Unija koja ima zajedničke institucije, Unija koja neprekidno kritički preispituje svoj rad i ima sposobnost reformirati samu sebe, Unija koja je proizašla iz svojih građana i država članica kao ključnim temeljima.

Ovoj Europi potrebna je dinamična politička rasprava o najboljem putu naprijed prema budućnosti, počevši od Rimske deklaracije od 25. ožujka 2017. godine kao temelja. Europa je u stanju podnijeti vrlo široki raspon mišljenja i ideja. Ali sigurno je kako ne smije biti povratka na onu Europu u kojoj zemlje više nisu ravnopravni partneri, već protivnici.

Našoj ujedinjenoj Europi potreban je snažan glas svih naroda. Zato vas pozivamo da iskoristite svoje pravo glasa. Na ovim izborima odlučujemo o našoj zajedničkoj europskoj budućnosti.“