Ruske vlasti suzbijaju aktiviste protiv Kremlja uoči rujanskih parlamentarnih izbora. Otvorena Rusija objasnila je da se njezina odluka temelji na nacrtu zakona po kojemu će svima koji surađuju s "nepoželjnim" skupinama prijetiti zatvor.

"Činimo ovo kako bismo izbjegli kazneni progon", priopćio je Andrej Pivovarov, izvršni direktor Otvorene Rusije. "Ne trebaju nam novi kazneni slučajevi protiv naših pristaša."

Rusija je skupinu Otvorenu Rusiju sa sjedištem u Londonu proglasila "nepoželjnom" 2017. godine, čime joj je zabranila djelovanje. Njezini saveznici u Rusiji nastavili su aktivizam pod istim imenom, ali kao zasebna pravna osoba kako bi se zaštitili od kaznenog progona.

Skupina Otvorena Rusija, koja optužuje Kremlj da koristi zakon za čišćenje političke arene od stvarnih političkih protivnika, jedna je od 30 organizacija koje je Moskva proglasila nepoželjnima i zabranila ih pod zakonom iz 2015.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovorio je na optužbe i rekao da je ruska politika "bogata i višeznačna".

"Odlazak (političke skupine) ne znači čišćenje političke arene", rekao je Peskov novinarima.

Ranije u svibnju je donji dom ruskog parlamenta usvojio nacrt zakona koji će povećati kaznenu odgovornost za sve koji surađuju s takvim organizacijama, neovisno nalaze li se u Rusiji ili inozemstvu.

Nacrtom se predviđa do četiri godine zatvora u tom slučaju. Nacrt zakona treba proći još dva čitanja, dobiti zeleno svjetlo gornjeg doma i treba ga potpisati predsjednik Vladimir Putin prije nego što postane zakon i stupi na snagu.

Rusija je već uhićivala aktiviste povezane s Otvorenom Rusijom. U veljači je ruski sud aktivistici protiv Kremlja izrekao uvjetnu četverogodišnju zatvorsku kaznu nakon što je osuđena za djelovanje u ime Otvorene Rusije.

Skupine za ljudska prava upozoravaju da bi se ruski zakon protiv "nepoželjnih" organizacija mogao koristiti protiv članova civilnog društva.

Rusija tvrdi da je zakon potreban za zaštitu nacionalne sigurnosti od vanjskog uplitanja.