U emisiji Otvoreno gostovali su državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ivo Milatić, direktorica LNG-a Hrvatska Barbara Dorić, župan primorsko-goranski Zlatko Komadina (SDP), Ante Čikotić (Most) i Marko Biočina, izvršni urednik Jutarnjeg lista.

'Zakon ide u hitnu proceduru prvenstveno jer se bavi koncesijom, a prema Zakonu o pomorskom dobru - svaku koncesiju preko 50 godina mora potvrditi Sabor. Počeli smo povlačiti sredstva koja smo dobili. Oporba ima pravo izraziti svoj stav, no Ministarstvo zaštite okoliša nije skupina Borg, već radna skupina koja se uobičajeno osniva - s kompetentnim ljudima koji će ocjenjivati zakonitost, a u Vladi je predviđeno to da smo zaduženi za energetiku', kazao je Ivo Milatić.

Dodao je kako amandmani SDP-a na Prijedlog zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin nisu sadržajni. 'Radi se o saborskoj borbi i htjeli smo razgovarati s premijerom, s ljudima u Ministarstvu, a nije nam uspjelo.'

Ako već branite državni interes, recite - zašto ne kopneni terminal, upitao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina (SDP), a prethodno se potužio da u studiju nema njegove stranačke kolegice, gradonačelnice Omišlja, kao predstavnice lokalnog stanovništva. 'Hrvatska je umorna od lexova. Ovaj se zakon, poput mnogih drugih, nameće lokalnoj zajednici', kazao je Komadina.

Ante Čikotić ustvrdio je da Most doživljava oporbu kao korektiv. 'Naša tri amandmana su spas za ovaj loš zakon. Radi se o kraćem trajanju koncesije i većoj naknadi zajednici, a ugradili smo i ekološku komponentu - zatvoreni krug koji ne koristi morsku vodu. LNG nam je i prilika i prijetnja, prilika za energetsku sigurnost i poluga za razvoj gospodarstva, ali i ekološka i financijska ugroza. Idemo nešto napraviti u korist građana, nisu bitne stranke. Kopneni terminal se ne može realizirati u prvoj fazi, ali zapravo on i nije opcija', rekao je Čikotić. Odgovorio mu je Zlatko Komadina: 'Zakon mora biti u korist građana, a građani su protiv. Cijevi imamo i u Splitu, Puli i Rijeci. Krk je trećina hrvatskog turizma, a papiri dokazuju da je plutajući terminal loš - ekološka studija je katastrofa', rekao je. Na pitanje zašto je ranije bio za plutajući terminal kazao je: 'Svatko ima pravo na grešku, bolje ikad nego nikad i dobro da sam ranije došao pameti.'

Barbara Dorić izjavila je kako je točno to da je studija rađena prije dvije godine, no ona nije obrađivala plutajući LNG. 'Radi se o 50 milijuna eura godišnje za najam i po tome ispada da je kopneni terminal isplativiji. Lani je izašla nova studija - na mala tržišta ide se s plutajućim i 50 posto su kapitalni, 20-30 posto operativni troškovi, a vrijeme realizacije je dvostruko kraće, ne četiri, pet godina - već godinu dana', kazala je. Upitala je Komadinu zašto je osobno sudjelovao u donošenju Županijskog prostornog plana, prema kojemu bi se u prvoj fazi u Omišlju gradio plutajući terminal, a kopneni u drugoj.

'Ciklički su se mijenjale podrške stranaka. Ovaj terminal - ako će ga uopće biti jer daleko je od realizacije - bit će plutajući. No na prvom natječaju odmah je bilo jasno da za projekt nema tržišnog interesa, što je ključna stvar koja će mu odrediti budućnost. Ako nema komercijalne isplativosti - a mora se otplatiti 320-340 mil. eura - kakav je interes za objekt koji košta 100 milijuna više', kazao je Marko Biočina.

Zlatko Komadina se upitao zašto se more mora zagrijavati i u njega ulijevati klor i zašto nije u hrvatskom vlasništvu. Odgovorio mu je Ante Čikotić. 'Taj projekt nije realizirala vlada SDP-a i HNS-a', kazao je. 'Ina je odustala od istraživanja. Uskoro ćemo 20 posto potreba za plinom zadovoljavati iz vlastitih izvora. Nama je ovaj projekt potreban, da ne ovisimo o ruskim energentima, naročito kad se ruši Sjeverni tok', rekao je Čikotić. Naglasio je kako Plinacro nije odradio domaću zadaću. Naime, kompresorska stanica, koja omogućuje dvosmjerni tok i koja je trebala biti instalirana u Sisku tako da plin ide prema Mađarskoj - već je dva puta pala na javnoj nabavi. To je i političko pitanje - gospodarska diplomacija mora odraditi svoj posao, dodao je Čikotić.

'Vlasnici će biti hrvatske tvrtke, LNG Plinacro i HEP, većinski vlasnici, što se tiče ove Vlade. Što se tiče svih popratnih projekata, uspmjerenja prema Mađarskoj, bilo je problema s javnom nabavom (dva propala natječaja), ali sada su sredstva osigurana, dobili smo i novac za spojnu cijev, kao i dozvole. Pregovaramo sa susjedima, a i ovaj zakon je u funkciji toga da projekt uspije. Ne smije biti pravne nesigurnosti. Projekt je od interesa za 4,3 milijuna hrvatskih građana, proglašen je strateškim i ne može se dozvoliti da bude zaustavljen. Ekološka studija je ocijenjena pozitivnom s 14:2 glasa, a radili su je stručnjaci. Kao predstavnik države, moj je jedini posao da sve bude sukladno zakonu.

Projekt će uspjeti ako bude zakupljenog kapaciteta. I zadovoljit ćemo sve standarde. Sva je priča nastala zato da plin za građane ne bude skuplji', kazao je Ivo Milatić. Zlatko Komadina je upozorio kako se studija za okoliš nije dobro odradila te da za turizam postoji veliki rizik. 'Ne dao Bog akcidenta. Mi smo za kopneni terminal s jednim rezervoarom u prvoj fazi', ponovio je. Čikotić mu je odgovorio kako jedan plutajući terminal postoji i u Barceloni, na udaljenosti od dva kilometra. 'Studija utjecaja na okoliš sve je odredila. Kapaciteti spremnika su smanjeni. Otvoreni su natječaji i za otvoreni i zatvoreni tip. Najstrože mjere zaštite okoliša su ugrađene u studiju', kazala je Barbara Dorić. Dodala je kako Hrvatska traži brod s postrojenjem (ako se radi konverzija na tankeru) i u trenutku preuzimanja on ne smije biti stariji od 12 mjeseci, a ukoliko se radi o gotovom brodu, on u trenutku dostave 30. lipnja 2020. ne smije biti stariji od 11 godina.

'Drugi krug za podnošenje obvezujućih ponuda za zakup kapaciteta budućeg LNG terminala otvara se 22. lipnja, a zatvara se 13. srpnja. Projekt neće ići dalje ukoliko ne bude komercijalan. Mislimo da ćemo uspjeti osigurati dovoljan zakup', kazala je. Dosad je bila samo jedna ponuda i to Ine - od četiri posto.

'To što se kontinuirano oglašavaju veleposlanici djeluje na mišljenje javnosti i ne daje dobru sliku. Govorilo se o dobitima ili super jeftinom plinu, za što je struka znala da je nerealno od starta. Terminal je osiguranje za sigurnost dobave i može jačati pregovaračku moć s drugim dobavljačima. Uskoro ćemo biti na 20 posto domaće proizvodnje - moramo strateški razmišljati o plinu, kao što smo odlučivali prilikom kupnje zrakoplova', kazao je Marko Biočina. Barbara Dorić je kazala kako će nas ovaj alternativni (plutajući) dobavni pravac koštati 250 milijuna eura (s manjim brodom). Od toga je 100 milijuna bespovratnih sredstava EU-a, 150 milijuna je dio iz equityja, a dio kreditom banaka - koji će isplaćivati tvrtka LNG Hrvatska od tarife. Kad tržište pokaže potrebu, gradit će se kopneni terminal, dodala je.