'U većini slučajeva djeca znaju više od roditelja i kroz dugogodišnji rad vidimo da je teško uključiti roditelje i na koji način ih osvijestiti da razgovaraju s djecom o sigurnijem internetu', rekao je Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet gostujući u emisiji HRT-a Otvoreno gdje se u povodu Dana sigurnijeg interneta razgovaralo o njegovim prednostima i opasnostima.

Dr. sc. Zdravko Kedžo, komunikolog sa Sveučilišta u Dubrovniku naveo je primjer radionice gdje su s djecom napravili četiri vijesti, dvije su bile stvarne, a dvije su izmišljene. Djeca su, navodi zapamtili dvije izmišljene.

'Na pitanje roditeljima što su rekla djeca odgovorili su da su djeca navela kako će biti besplatan sladoled i da petkom neće biti škole, za prethodne dvije nisu rekli ništa', istaknuo je.

Što se tiče medijske pismenosti, ona je u Hrvatskoj na nekom početnom stupnju razvoja, navodi Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije. Dodao je kako su više nego ikada građanima potrebna znanja kako bi u obilju informacija prepoznala dezinformacije te da znaju zaštiti svoje podatke i privatnost. 

'Istraživanja koja smo radili u Agenciji zajedno s partnerom UNICEF-om pokazuju da su građani na početnom stupnju medijske pismenosti. Zadnje istraživanje koje je Agencija za elektroničke medije radila zajedno s partnerima iz EU gdje je testirano više od 2500 učenika u 15 škola diljem Hrvatske i pokazalo se da su srednjoškolci najslabiji u razumijevanju medija. Fokus nam ne treba biti na tehničkim vještinama, nego na razvijanju kritičkog razmišljanja', rekao je Tomljenović.

Kedžo je dodao kako su djeca, učenici prvog i drugog razreda osnovne škole rekli kako žele biti Youtuberi.

'Njihovi roditelji, kada smo im ispričali što su nam se djeca povjerila, su bili užasnuti onime što gledaju i na kojim platformama. ', dodao je. 

Koliko je internet postao opasna zona, Renato Grgurić, voditelj Službe za kibernetičku sigurnost MUP-a kaže da je internet ljudsko pravo i njegov sinonim ne smije biti opasnost.

'Internet je siguran onoliko koliko smo sigurni mi kao korisnici. Brojke možete različito interpretirati. Prošle godine policija je zabilježila 25% više kibernetičkih napada nego 2020. godine. To nužno ne znači da je internet za četvrtinu postao nesigurnije mjesto nego naprosto je više faktora odigralo ulogu. Jedan od njih je i pandemija, više radimo od kuće, kupujemo online, više je ljudi koji ga koriste', ističe.

Naveo je kako se velika većina kibernetičkih napada odnosi internetske prijevare, ostalo su hakiranja, ali u porastu je i dječja pornografija. Seksualno iskorištavanje djece Jedan od najgorih oblika je seksualno iskorištavanje djece. Prošle godine je bilo oko 220 slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju. Cyber bulling je dosta raširen kao i deep fake, kaže Ramljak.

Naveo je kako posljednje istraživanje pokazuje da mladi provedu u prosjeku 5 sati na internetu, a njih 10% je odgovorilo da provedu i po 10 sati te kako je zabrinjavajuće da u zadnje dvije godine skoro više od 50% koriste internet. Među ostalim i zbog online nastave tijekom pandemije.