Predsjednički kandidat Ivo Josipović u odgovoru Ivanu Sinčiću i Živom zidu piše kako je Sinčić u svojoj predizbornoj kampanji otvorio mnoga važna pitanja iako nije uvijek pronašao prave odgovore.

Odgovarajući na Sinčićeve upite, Josipović tvrdi kako je 2013., dakle prije presude u predmetu "Franak", Vladi i javnosti podnio prijedlog 20 mjera za olakšanje dužničke krize građana.

Smatra kako su najvažniji efekti tog prijedloga bili da je uvedena kontrola kamate za slučaj pretjeranog povećanja tečaja, za slučajeve kada je ugovorena valutna klauzula u kreditnim aranžmanima, i to Zakonom o zaštiti potrošača iz 2014. godine. "To se ne odnosi samo na ugovore u 'švicarcima', već i na sve druge valutne klauzule", ističe Josipović.

Josipović navodi kako su također 2014. godine izmjenama Ovršnog zakona "uvedena ograničenja u ovrhama nad nekretninama koje su jedini stambeni prostor građanima".

Ovrhe i/ili deložacije su onemogućene iako tek pod određenim uvjetima i na određeni vremenski rok, ističe Josipović.

Ocjenjuje i kako su izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ostvarena dva oblika zaštite dužnika. "Unesen je novi članak 84.a, a njegovo pojednostavljeno obrazloženje je to da je građanima dao ovlast da traže odgodu i spriječe ovrhu na nekretnini koja njima i/ili uzdržavanim osobama ako postoje izgledi da dug namire drugim sredstvima", objašnjava Josipović i dodaje kako to "naoko ne izgleda važno olakšanje".

Josipović smatra kako su stvari drukčije jer vjerovnik se može ovršiti načelno na bilo kojoj imovini dužnika i često je najjednostavnije da to učini upravo na nekretnini. "Ali ako dužnik, recimo radnik, ima potraživanje prema poslodavcu s naslova neisplaćene plaće, mogao bi ponuditi to svoje potraživanje kao predmet ovrhe i tako izbjeći ovrhu na svom stanu", smatra Josipović.

Drugo ograničenje, kako ističe, odnosi se na slučaj kada se provodi sama ovrha, ali ne i deložacija jer ovršenik ima pravo godinu dana ostati u stanu kao zaštićeni najmoprimac, te, po Josipovićevu mišljenju, "barem godinu dana ne dolazi do deložacije".

Josipović navodi kako su to privremena i uvjetovana ograničenja ovrha i deložacije jedinog stana te ističe kako je i njegov prijedlog da se jedini stan u cijelosti izuzme iz ovrha prihvaćen uvjetno i djelomično.

"Ali, posebno prva izmjena može dovesti i do trajnog sprječavanja ovrhe i deložacije", ističe Josipović i dodaje kako se "druga mjera primjenjuje i na ovrhe pokrenute prije stupanja na snagu navedenih izmjena Ovršnog zakona".

Po njegovu mišljenju, "istom izmjenom Ovršnog zakona sprječava se prodaja nekretnine u bescjenje te je "određeno da cijena na prvom ročištu ne može biti ispod 4/5 procijenjene vrijednosti, na drugom ispod 3/5 te vrijednosti".

Ako se takva cijena ne postigne, ovrha se obustavlja, navodi Josipović. "Dakle, i ova mjera može dovesti do obustave ovrhe i sprječavanja deložacije", napominje i dodaje kako je "isto tako utvrđena Uredbom i jedinstvena metodologija procjene nekretnina da se izbjegne njihovo podcjenjivanje i utvrđenje nerealno niske cijene".

Josipović ističe kako je prihvaćen i prijedlog da se donese zakon o osobnom stečaju koji će se naći pred Saborom na proljeće i koji bi trebao omogućiti razduženje prezaduženih građana u razumnom roku te im omogućiti novi početak. "Očekujem da će tim zakonom, nakon proglašenja osobnog bankrota, biti propisano da se iz ovrha ili drugih oblika naplate duga isključi jedini stambeni prostor", kaže Josipović.

Navodi kako je predlagao i neke druge mjere, poput zabrane da kamata teče dalje od trenutka kad svojom visinom dosegne visinu glavnice. "Tu je i nepriznavanje troškova postupka kod 'malih' dugova kad su troškovi jednaki ili veći samoj vrijednosti spora", ističe Josipović i dodaje kako je bilo i drugih mjera koje, nažalost, nisu prihvaćene.

Josipović kaže i kako mu u sučeljavanjima "kratka forma odgovora nije dopuštala da u detalje objasni koji su sve efekti proizašli iz njegovih prijedloga".