Riječ je o prvim vizualizacijama koje su napravile tvrtke IPZ i Ekonerg, a idejni projekt, kako je rekao Tomašević, očekuje se da spomenute tvrtke to naprave do travnja iduće godine, a paralelno će raditi na Studiji utjecaja na okoliš, a cijeli taj proces treba završiti s ishođenjem lokacijske dozvole u studenom 2025. godine nakon čega bi se išlo u javnu nabavu za glavni projekt i građenje. Sam CGO planira se graditi na plohi pored pročistača otpadnih voda u Resniku. Predviđeno je da gradnja CGO- a traje dvije godine nakon čega bi u drugoj polovici 2028. bio pušten u četvreomjesečni probni rad.

'Koliki će kapacitet biti ovisi o tome koliko ćemo miješanog komunalnog otpada (MKO) u njega dolaziti iz Zagrebačke županije. Procjena sada govori da je vrijednost projekta 140 milijuna eura. Kada bude idejni projekt gotov znat će se detaljnije', kazao je Tomašević.

Podsjetio je da je u siječnju Skupština Grada Zagreba usvojila Studiju izvodljivosti za upravljanje otpadom na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije te podržala CGO i tehnologiju koja će se koristiti u Resniku. Isto učinila i Skupština Zagrebačke županije u srpnju.

'Nacionalni plan gospodarenja otpadom kojeg je prošlog ljeta usvojila Vlada RH predvidio je da CGO moramo zajedno raditi sa Zagrebačkom županijom i da će on biti na teritoriju Grada Zagreba. Ali u njega će dolaziti njihov MKO, a ne i suhi reciklati. Zadaća županije je da osigura i financira pretovarne stanice za taj MKO na svom području', naveo je Tomašević.

Istaknuo je da ne žele čekati državu da raspiše da se to financira iz EU fondova.

'Toga smo se proteklih godina načekali i spremni smo sami financirati. Ono što ćemo traži su krediti razvojnih banaka i da dio bude sufinanciran od strane od zagrebačke županije ovisno o postotku koliko će njihova MKO dolaziti', kazao je Tomašević.

Kazao je će se kompost od biootpada prodavati i da će se od biometana proizvoditi električna energija te da je planirano na postrojenje na samoj lokaciji. Naveo je da se CGO radi neovisno o tome što će pokazati studija za energanu.

'Mi možemo ili nekom plaćati da obrađuje ono što ostane ili da sami to radimo u svojoj energani', kazao je Tomašević dodavši da je kogeneracijsko postrojenje koje bi u konačnici služilo i za grijanje dijela kućanstava jedna od opcija.

'Ako studija pokaže da je ona isplativa onda ćemo vidjeti na kojoj lokaciji', zaključio je Tomašević.

Dodao je da je riječ MBO postrojenju nove generacije koje nije novi Kaštjun ni Marišćina, ali da se ovakav ili sličan tip centra radi u drugim županijama. Istaknuo je kao je lokaciju za CGO upisana još za prošle gradske vlasti, ali i da ova smatra da je riječ o najboljoj lokaciji.

Pojasnio je da se u jednostrani raskid ugovora s koncesionarom za Pročistač otpadnih voda osim ušteda za grad napravljen i kako bi se došlo u posjed zemljišta za CGO i kako bi se na njemu moglo početi raditi prije nego što je koncesionaru trebala isteći koncesija. Iako još nije poznato koliko će grad morati obešteti koncesionara za jednostrani raskid ugovora Tomašević je izrazio uvjerenje da će to povoljno za grad.

'Zbog tehnologije koju smo odabrali nismo planirali nikakvu dodatnu odlagališnu plohu za otpad', istaknuo je Tomašević i dodao da se postavlja pitanje gdje će ići gorivo iz otpada, pa je zbog toga na traženje SDP-a usvojen zaključak o izradi Studije izvodljivosti za energanu da se vidi isplatili se gardu da gradi vlastitu energanu gdje bi se obrađivalo gorivo iz otpada.

Sve nabrojano, uvjeren je Tomašević, dovesti će do zatvaranja odlagališta Jakuševca kojega će prije toga trebati sanirati nakon dvaju odrona za koje se službeno još ne zna uzrok.