Što se u Vukovaru događa 15 godina nakon završetka mirne reintegracije?! Situacija nije crno-bijela, nije jednostavna, dapače iznimno je kompleksna. Iz Zagreba je teško shvatiti zašto je postavljanje ploča s ćiriličnim pismom toliki problem onima kojima su oni što su tim pismom pisali ubijali obitelji, silovali žene i rušili kuće…
Isto tako je neshvatljivo da se ne poštuje ustavni zakon, da neko pismo ne bi smjelo biti sjeme razdora. Odgovor na pitanje s početka teksta pokušala nam je dati jedna od ključnih osoba povratka hrvatskog Podunavlja pod skute matične države, Vesna Škare Ožbolt. 'Srbi su nacionalna manjina, to mnogima nije došlo do svijesti, te imaju isti status i ista prava kao i svaka druga nacionalna manjina. Na njih se primjenjuje ustavni zakon i svi ostali zakoni te se Hrvatska kao demokratska država toga treba pridržavati', kaže nam Škare Ožbolt.
'Ljudske rane ne liječe se flasterima'
Tu dolazimo do onog ali, jer Vukovar je specifičan. Naime dvojezičnost se bez problema provodi svugdje gdje manjine na nju imaju po brojnosti pravo… Tako se dvojezičnost provodi i u Boboti i drugim malim mjestima koja su od Vukovara udaljena tek 10-15 kilometara.
'S tim se ljudima ne radi, jer ovakve eskalacije nije bilo ni za vrijeme mirne reintegracije. Vukovar je drugačiji od drugih mjesta jer je riječ o strašnoj priči koja još nije završila. Traume traju. Ljudske rane ne liječe se flasterima. A u Vukovaru sve boli. I dalje je puno nestalih, silovanih žena, razorenih kuća, kojekakvih izdaja…', kaže Škare Ožbolt.
283807,283800,283754,283760
Da ljudi rade, situacija ne bi bila toliko zapaljiva
Ipak, da Vukovar nije jedan od rekordera hrvatske nezaposlenosti, stvari ne bi možda bile ovako zapaljive. 'Uvijek je u pozadini nezadovoljstvo sveopćom situacijom, a ona je najviše obilježena gospodarskom situacijom. Da u Vukovaru ima posla za sve, da ljudi rade, ne bi o drugom stigli razmišljati, poticalo bi se kreativno razmišljanje, ovako svima sve smeta', tvrdi.
No kako riješiti ovu situaciju? Vlada ne odustaje, ne odustaju ni prosvjednici. 'Po meni ne treba uvoditi moratorij na primjenu dvojezičnosti. Podsjećam da ustavni zakon dopušta da jedinica lokalne samouprave sama procijeni kada su se stvorili uvjeti za uvođenje dvojezičnosti jer je riječ o gradu koji je doživio najveću moguću agresiju', pojašnjava Ožbolt.
Podsjeća da je vukovarsko Gradsko vijeće donijelo odluku o dvojezičnosti 2009, kada je izglasan Statut grada. Unatoč tome dvojezičnost nije primjenjivana jer su se pozivali upravo na ovu mogućnost: 'kada se stvore uvjeti'. A oni se očito nisu stvorili.
Ne treba Zagreb odlučivati o Vukovaru
'Po meni treba stati na loptu i ostaviti gradu da sam odluči kada će nešto primijeniti - ne treba Zagreb odlučivati o tome i nametati išta. Osim toga, licemjerno je provoditi ustavni zakon nakon lokalnih izbora. To se moglo isto tako prije primijeniti. Kakva je to dosljednost? To je licemjerna dosljednost!', ogorčena je Škare Ožbolt.
Vlada bi, kaže, trebala pozvati sve stranke na dogovor, i predstavnike nacionalne manjine i udruge. Uz to bi trebalo napraviti reviziju Popisa stanovništva u Vukovaru jer postoji niz slučajeva da u kući živi troje ukućana, a prijavljeno ih je 20.
'Posljedice agresije na Vukovar još će se godinama osjećati i treba jako biti pažljiv. Nisam za moratorije, ali nisam ni za deklarativnu dosljednost. Zakon moraju biti svrsishodni, a ne da budu povod destrukciji', zaključuje.
