Krvavi supermjesec obično se pojavljuje za vrijeme potpune pomrčine Mjeseca, u trenutku kad se Zemlja nađe izravno između Mjeseca i Sunca, skrivajući Mjesec od Sunčeve svjetlosti, a naziv 'krvavi' dobio je zbog crvenog sjaja.

Glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza Dorian Božičević gostovao je u emisiji Tajne svemira televizije N1.

U razgovoru s Teom Blažević govorio je o položaju planeta: “Večeras smo na zapadu mogli vidjeti Veneru i Jupiter, a na jugu planet Mars”. Objasnio je i pojavu konjunkcije koja nas čeka dvaput u ožujku: “To je prividno približavanje planeta na nebu iz pozicije gledišta sa Zemlje. Imamo dvije konjukcije do kraja mjeseca – 24. ožujka je konjunkcija Mjeseca i Venere koji će doći vrlo blizu. Nakon toga imamo konjunkciju Mjeseca i Marsa 28. ožujka koji će doći blizu, ali ne kao Mjesec i Venera”.

Ove godine, djelomična pomrčina Mjeseca se sprema 28. listopada. “Neće biti jako spektakularna jer će Zemljina sjena pokriti svega 6% Mjeseca, ali u relativno pristupačno vrijeme za promatranje od 21:35 do 22:52 pa neće biti prekasno”, kaže astronom.

Hrvatski astronomski savez je najavio da nam se ove godine spremaju i četiri supermjeseca. Božičević najavljuje: “Radi se o tome kad se poklopi da je puni Mjesec, a da se nađe u točki kada je najbliži Zemlji i tada nam je prividno veći na nebu i za određeni postatak nam više sjaji. To onda mediji često prenose kao supermjesec. U biti radi se o periodičnoj pojavi kad Mjesec dođe u točku perigaja, kad se to poklopi sa fazom punog Mjeseca, onda kažemo da će to supermjesec”.

“Tokom ove godine imamo čak četiri supermjeseca – 3. srpnja, 1. kolovoza, 31. kolovoza i 29. listopada – dan nakon one djelomične pomrčine”, najavljuje Božičević.