Prije pet godina skupina ljudi u Wuhanu u Kini razboljela se od virusa koji dosad nije viđen u svijetu. Klica nije imala ime, kao ni bolest koju bi izazvala. Završilo je izbijanjem pandemije koja je razotkrila duboke nejednakosti u globalnom zdravstvenom sustavu i preoblikovala javno mnijenje o tome kako kontrolirati smrtonosne viruse
Virus je još uvijek s nama, iako je čovječanstvo izgradilo imunitet cijepljenjem i infekcijama. Manje je smrtonosan nego što je bio u ranim danima pandemije i više nije na vrhu popisa vodećih uzroka smrti. Ali virus se razvija, što znači da ga znanstvenici moraju pažljivo pratiti, piše Associated Press.
Odakle je virus došao?
vezane vijesti
Znanstvenici smatraju da je najvjerojatniji scenarij da je kružio u šišmišima, poput mnogih koronavirusa. Misle da je zatim zarazio drugu vrstu, vjerojatno rakunske pse, cibetke ili bambusove štakore, a oni zarazili ljude koji su rukovali ili klali te životinje na tržnici u Wuhanu, gdje su se prvi slučajevi kod ljudi pojavili krajem studenog 2019.
To je teška znanstvena zagonetka koju je teško riješiti u najboljim okolnostima. Napori su postali još veći izazov zbog političkih rasprava o podrijetlu virusa i onoga za što međunarodni istraživači kažu da su potezi Kine kojim je uskratila dokaze koji bi im mogli pomoći u tome. Pravo podrijetlo pandemije možda neće biti poznato još mnogo godina - ako ikad bude.
Koliko je ljudi preminulo?
Vjerojatno više od 20 milijuna. Svjetska zdravstvena organizacija priopćila je da su zemlje članice prijavile više od sedam milijuna smrtnih slučajeva od covida, ali se procjenjuje da je pravi broj smrtnih slučajeva najmanje tri puta veći.
U SAD-u je u prosjeku oko 900 ljudi tjedno umrlo od covida prošle godine, prema američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
Koronavirus i dalje najviše pogađa starije osobe. Prošle zime u SAD-u, prema CDC-u, ljudi u dobi od 75 i više godina činili su oko polovicu hospitalizacija i smrtnih slučajeva uzrokovanih covidom u bolnicama u zemlji.
'Ne možemo govoriti o covidu u prošlosti jer je još uvijek s nama', rekao je direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Koliko je cjepiva bilo dostupno?
Znanstvenici i proizvođači cjepiva oborili su rekorde u brzini razvijajući cjepiva protiv covida koja su spasila desetke milijuna života diljem svijeta – i bila ključni korak za vraćanje života u normalu.
Manje od godinu dana nakon što je Kina identificirala virus, zdravstvene vlasti u SAD-u i Britaniji odobrile su cjepiva proizvođača Pfizer i Moderna. Godine ranijih istraživanja - uključujući otkrića nagrađena Nobelovom nagradom, koja su bila ključna za funkcioniranje nove tehnologije - dale su prednost takozvanim mRNA cjepivima.
Danas postoji i tradicionalnije cjepivo koje proizvodi Novavax, a neke su zemlje isprobale dodatne opcije. Uvođenje cijepljenja u siromašnije zemlje bilo je sporo, ali WHO procjenjuje da je od 2021. globalno primijenjeno više od 13 milijardi doza cjepiva protiv covida.
Cjepiva nisu savršena. Dobro obavljaju svoj posao u sprječavanju teških bolesti, hospitalizacije i smrti te su se pokazala vrlo sigurnima, sa samo rijetkim ozbiljnim nuspojavama. Ali zaštita od blaže infekcije počinje slabjeti nakon nekoliko mjeseci.
Poput cjepiva protiv gripe, ona protiv covida moraju se redovito ažurirati kako bi se uskladila s virusom koji se stalno razvija — što pridonosi frustraciji javnosti zbog potrebe za ponovnim cijepljenjem. U tijeku su napori da se razviju cjepiva sljedeće generacije, poput onih nazalnih, za koja se istraživači nadaju da bi mogla bolje blokirati infekciju.
Koja je varijanta trenutno najzastupljenija?
Genetske promjene koje se zovu mutacije događaju se kada virusi sami sebe kopiraju. I ovaj virus se pokazao istim u tome.
Znanstvenici su te varijante nazvali grčkim slovima: alfa, beta, gama, delta i omikron. Delta, koja je postala dominantna u SAD-u u lipnju 2021., izazvala je mnogo zabrinutosti jer je imala dvostruko veću vjerojatnost da će dovesti do hospitalizacije od prve verzije virusa.
Zatim je krajem studenog 2021. na scenu izašla nova varijanta: omikron.
'Širio se vrlo brzo, dominirajući u roku od nekoliko tjedana', rekao je dr. Wesley Long, patolog u Houston Methodistu u Teksasu.
'To je dovelo do velikog skoka u slučajevima u usporedbi sa svime što smo ranije vidjeli', kazao je.
Ali u prosjeku, rekao je WHO, uzrokovao je manje ozbiljne bolesti od delte. Znanstvenici vjeruju da je to možda djelomično zato što se imunitet gradio zbog cijepljenja i preboljenih infekcija.
'Od tada nekako nastavljamo gledati kako te različite podvarijante omikrona gomilaju više različitih mutacija', rekao je Long.
Srodnik omikrona koji je sada dominantan u SAD-u zove se XEC, što čini 45 posto varijanti koje su cirkulirale u dvotjednom razdoblju zaključno s 21. prosinca, rekao je CDC. Postojeći lijekovi za covid i najnoviji pojačivač cjepiva trebali bi biti učinkoviti protiv njega, rekao je Long, jer je 'to zapravo svojevrsno remiksanje varijanti koje već kruže'.
Što znamo o takozvanom dugoročnom covidu?
Milijuni ljudi i dalje su u neizvjesnosti s često nevidljivim naslijeđem pandemije zvanim dugoročni covid.
Može proći nekoliko tjedana do oporavka nakon covida, ali neki ljudi razviju dugotrajnije probleme. Simptomi koji traju najmanje tri mjeseca, ponekad i godinama, uključuju umor, kognitivne probleme poznate kao 'moždana magla', bol i kardiovaskularne probleme, među ostalima.
Liječnici ne znaju zašto samo neki ljudi dugo boluju od covida. Može se dogoditi čak i nakon blagog slučaja i u bilo kojoj dobi, iako su stope opale od ranih godina pandemije. Studije pokazuju da cijepljenje može smanjiti rizik.
Također nije jasno što uzrokuje dugi covid, što komplicira potragu za liječenjem. Jedan važan trag: istraživači sve više otkrivaju da ostaci koronavirusa mogu postojati u tijelima nekih pacijenata dugo nakon prve infekcije, iako to ne može objasniti sve slučajeve.
