Bespilotna letjelica dugog dometa razvijena u Ukrajini odgovorna je za veliku većinu uspješnih napada te zemlje na ruske rafinerije nafte, navodi se u novom izvješću
Bespilotna letjelica Ljutij (Ljuti) razvijena je kao odgovor Ukrajine na jeftini, ali smrtonosni dron Šahid, koji je Rusija u valovima lansirala protiv njihove vojne i civilne infrastrukture, izvijestila je Ukrajinska pravda.
Vjeruje se da Ljutij stoji iza 80 posto svih uspješnih napada bespilotnim letjelicama na rusko tlo, od kojih su mnogi izvedeni stotinama kilometra unutar ruske granice.
Ljutij je imao nepovoljan početak. Razvijen bez potpore ukrajinske države, njegov veliki i glomazni dizajn odbijao je zakonodavce. 'Da budem iskren, nitko nije vjerovao u ovaj dron', rekao je neimenovani zastupnik u ukrajinskom odboru za obranu za Ukrajinsku pravdu. Tijekom jednog od ranih ispitivanja u travnju 2023., operateri su nakratko izgubili kontrolu nad jednim od njih te je zamalo udario u kontrolni centar iz kojeg je lansiran, izvijestio je list.
Ali do početka ove godine Ukrajina je započela s redovnim prekograničnim napadima bespilotnim letjelicama, usredotočenima prvenstveno na ruske rafinerije nafte.
Čini se da su Ljuti bili ključni dio toga.
Prema izvješću, Ljutij može letjeti gotovo tisuću kilometra i nositi 50 kilograma eksploziva.
Drugi dronovi gađali su dalje, ali čini se da ukrajinsku kampanju napada na ruska naftna postrojenja prvenstveno vode Ljuti.
Unatoč zabrinutosti saveznika da bi ti udari mogli destabilizirati globalne naftne partnere i isprovocirati Rusiju, Ukrajina je nastavila s njima - i čini se da od toga ima koristi.
U veljači je Rusija najavila šestomjesečnu zabranu izvoza benzina, a Ukrajina je tvrdila da su njezini napadi smanjili rusku proizvodnju i preradu nafte za 12 posto.