Razvoj cjelogodišnjeg turizma i njegovog regionalnog uravnoteženja, znači smanjenje njegove velike sezonalnosti, odnosno da se odvija i izvan ljeta te i na kontinentu. Drugi cilj je turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu, dok je treći konkurentniji i inovativan turizam s boljim rješenjima ljudskih potencijala i strukturom smještaja. Četvrti cilj je otporan turizam s učinkovitijim zakonodavnim i upravljačkim okvirom, uz unapređenje sustava turističkih zajednica i praćenja podataka sa turističkim satelitskim računom, uključivanjem u EU sustav podataka i drugo.

"Želimo postići ravnotežu između tri elementa održivosti: ekonomskog, socijalnog i ekološkog", rekla je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac. Strategija je prema njezinim riječima izrađena u suradnji s predstavnicima ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih relevantnih institucija. U izradu su bili uključeni i predstavnici lokalne zajednice i brojni građani koji su se uključili sudjelujući u anketnom istraživanju.

Identificirani su i ključni izazovi hrvatskog turizma, njih deset, među njima vremenska i prostorna neujednačenost, kvaliteta života i dobrobit lokalnog stanovništva, nedostatni ljudski potencijali, neadekvatna struktura i kvaliteta smještajnih kapaciteta.

Na temelju Strategije izradit će se Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. s operacionalizacijom prioritetnih područja kroz konkretne mjere.

Za ostvarivanje strateških ciljeva, iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti osigurano je 1,25 milijardi kuna za privatni turistički sektor i 930 milijuna za javnu turističku infrastrukturu, a kroz višegodišnji financijski okvir dodatnih 1,3 milijarde kuna.