Nealkoholna masna bolest jetre (NAFLD) danas je najčešća kronična bolest jetre i najčešći uzrok povišenih jetrenih enzima. Simptoma najčešće nema iako je zadnji stadij karcinom jetre. Zasad nema ni lijeka, a očekuje se da bi mogao stići za dvije do tri godine, s obzirom na to da su neka klinička istraživanja u završnim fazama.

Bolest pogađa osobe koje konzumiraju manje od 20 grama alkohola dnevno (za ilustraciju, 0,5 litara piva) i nastaje kao posljedica današnjeg 'modernog načina života', tj. pojedinačnih komponenti metaboličkog sindroma - šećerne bolesti tipa 2, pretilosti, povišenog krvnog tlaka te povišenih masnoća u krvi, pojašnjava dr. Mikolašević, dodajući da oko 90 posto bolesnika s NAFLD-om ima barem jednu od navedenih komponenti. Također, porast incidencije NAFLD-a među djecom svakako je odraz nezdravog načina života, a posljedice sve češće pretilosti u dječjoj dobi bit će evidentne u ranoj odrasloj dobi, upozorava liječnica.

'Trenutna pandemija koronavirusa svakako je utjecala na ovu bolest s više aspekata. Kao prvo, pacijenti su zbog straha od zaraze rjeđe dolazili na preglede, kako kod nas, tako i kod kolega dijabetologa, nefrologa i kardiologa. S druge strane, pandemija je svakako utjecala na smanjenu tjelesnu aktivnost populacije te na konzumaciju veće količine hrane zbog jednostavnog razloga - jer smo bili više kod kuće. Navedeno je sigurno utjecalo na pogoršanje metaboličkih čimbenika rizika - pretilosti, šećerne bolesti, arterijske hipertenzije i povišenih masnoća u krvi', upozorava dr. Mikolašević, očekujući da će se liječnici u skoroj budućnosti suočiti sa sve većim brojem komplikacija i posljedica ove bolesti.

Od nakupljanja masti do karcinoma jetre

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), milijarda ljudi u svijetu je pretila, od čega 55-95 posto ima NAFLD, a 15-55 posto pretilih ima upalni oblik tog sindroma, tj. nealkoholni steatohepatitis (NASH). Također, 330 milijuna ljudi boluje od šećerne bolesti tipa 2, od kojih 60-80 posto ima NAFLD, a 20-75 posto bolesnika ima NASH.

NAFLD ima nekoliko stadija. Prvi je jednostavna steatoza ili nakupljanje masti u jetrenim stanicama, potom upala jetre ili NASH, a u daljnjem tijeku dolazi do stvaranja fibroze jetre, odnosno zamjene normalnog parenhima jetre fibroznim (ožiljnim) tkivom. U konačnici ove promjene vode razvoju ciroze i karcinoma jetre.

'U kliničkoj praksi osobito nas zabrinjava to da se karcinom može razviti i kod bolesnika koji nemaju NAFLD cirozu jetre, dakle kod onih s jednostavnom steatozom, kao i onih s upalom (NASH) i fibrozom jetre. Učestalost karcinoma jetre raste posljednjih desetak godina, a velikim dijelom posljedica je upravo porasta incidencije šećerne bolesti, pretilosti, metaboličkog sindroma i zapravo NAFLD-a', napominje dr. Mikolašević.

Rak jetre trenutno je na petom mjestu svih uzroka karcinoma, a pretpostavlja se da će u narednim godinama, zbog rastuće epidemije debljine i šećerne bolesti tipa 2, karcinom i ciroza jetre kao posljedice NAFLD-a postati vodećim indikacijama za liječenje transplantacijom jetre. U SAD-u su već sada na drugom mjestu kao indikacije za transplantaciju.

Kao i druge bolesti jetre, NAFLD najčešće nema simptoma. Kod dijela bolesnika javljaju se umor ili nelagoda pod desnim rebrenim lukom, no u više od 50 posto slučajeva bolest je asimptomatska sve do faze ciroze jetre.

'Simptomi postaju vidljivi, nažalost, u trenu razvoja ciroze jetre i dekompenzacije, dakle pogoršanja u vidu žutila kože, sklonosti krvarenju, nastanku ascitesa - tekućine u trbušnoj šupljini - ili razvoja portalne encefalopatije, poremećaja stanja svijesti. U oko polovice bolesnika u laboratorijskim nalazima uočavaju se povišene vrijednosti jetrenih enzima. Svakako kod bolesnika isključimo postojanje nekih drugih bolesti jetre. Na ultrazvuku abdomena možemo vidjeti 'svijetlu jetru'. No ono čime se najviše služimo i s čime imamo najviše iskustava metoda je tranzijetne elastografije (FibroScan), po principu rada slične ultrazvuku trbuha - ne boli, kratko traje, a pruža nam informacije o tome koliko bolesnik ima masti u jetri, ima li i koliko fibroze jetre', tumači dr. Mikolašević.

Tim hrvatskih stručnjaka napisao je projekt kako bi dobili na korištenje najnoviji aparat Fibroscana, a koji bi bio prvi takav u ovom dijelu EU-a i pružao još preciznije informacije o stanju jetre bolesnika nego Fibroscanovi aparati koje danas imamo u Hrvatskoj. 'To će nam svakako olakšati svakodnevni rad s ovim bolesnicima. U kratkom periodu taj aparat bi nam trebao biti isporučen na korištenje', najavljuje dr. Mikolašević.

Svaki treći bolesnik mlađi je od 40 godina

Njezina iskustva s ovom bolešću započela su izradom doktorske disertacije na temu NAFLD-a još 2012. godine, kada je u KBC-u Rijeka, po uzoru na kolege iz EU-a, startao probir na NAFLD kod osoba s jednom ili više komponenti metaboličkog sindroma. Za ta istraživanja dr. Mikolašević višestruko je nagrađivana, između ostalog nagradom za 'Žene u znanosti' pod pokroviteljstvom UNESCO-a i L'Oreala.

'Od tada smo puno naučili o ovoj bolesti, stekli svoja iskustva i svoje rezultate, kojih je dosta iako smo 'mala Hrvatska'. Učinili smo probir kod više od 11.000 bolesnika, a u njih gotovo 8500 detektirali smo NAFLD, s time da ih je oko 35 posto mlađih od 40 godina. To nas osobito zabrinjava. Praćenjem tih bolesnika uvidjeli smo da su oni s težim oblikom NAFLD-a imali veću incidenciju kardiovaskularnih bolesti i kronične bubrežne bolesti te veću incidenciju karcinoma. Također, značajan broj bolesnika koji nisu imali šećernu bolest, a imali su NAFLD, razvili su je tijekom ovih godina. Također, ono što sve češće viđamo su karcinomi jetre u masnoj jetri, koje često slučajno otkrijemo', ističe dr. Mikolašević.

Karcinom jetre kao posljedica NAFLD-a često se otkriva u stadijima kada su ograničene mogućnosti liječenja, pa stručnjaci preporučuju da se svakako učini probir na NAFLD - tihu epidemiju 21. stoljeća.

'Po uzoru na ono što radimo u KBC-u Rijeka, u kojem već godinama učimo o ovoj bolesti, u suradnji s doc. dr. sc. Darijem Rahelićem s Klinike za dijabetes Vuk Vrhovac, krajem 2019. oformili smo ambulantu za nealkoholnu masnu bolest jetre i u Zavodu za gastroenterologiju KB-a Merkur. Svakako bih htjela istaknuti da je za skrb ovolikog broja pacijenata potreban tim ljudi koji su posvećeni tome. Naša dva tima, u KBC-u Rijeka i KB-u Merkur, sastoje se od liječnika i sjajnih medicinskih sestara te se oni zajedno skrbe za ove bolesnike', kaže dr. Mikolašević, dodajući da multidisciplinarni tim uključuje gastroenterologe, dijabetologe, kardiologe, nefrologe, uz veliku pomoć i angažman kolega liječnika obiteljske medicine koji prvi vide bolesnike i upućuju ih bolničkim specijalistima.

Zahvaljujući svima njima, kao i velikoj podršci uprava obiju bolnica, bolesnicima se pruža odgovarajuća skrb. Liječnica hvali i suradnju s udrugom pacijenata oboljelih od bolesti jetre Hepatos, jer i ona daje sve od sebe kako bi se ukazalo na ovu bolest kao rastući javnozdravstveni problem. Nedavno je tako nastala i edukativna brošura na temu NAFLD-a.

S obzirom na to da lijeka zasad nema, jedini način liječenja je prevencija te liječenje komponenata metaboličkog sindroma, odnosno regulacija šećerne bolesti i krvnog tlaka. To uključuje pravilnu prehranu, tjelovježbu te redukciju tjelesne težine. Važno je i redovito praćenje bolesnika te probir na karcinom jetre, kao i evaluacija postojanja kardiovaskularnih bolesti, kronične bubrežne bolesti i šećerne bolesti tipa 2, nabraja dr. Mikolašević.

U nadi da će se smirivanjem pandemije situacija okrenuti u korist bolesnika, osobama koje su u riziku savjetuje da učine probir na NAFLD, a općoj populaciji da se - uz prevenciju i liječenje pretilosti, šećerne bolesti, regulaciju krvnog tlaka i tjelesnu aktivnost - okrenu zdravoj i uravnoteženoj prehrani. Na dnevnom jelovniku, precizira liječnica, trebale bi se naći poveće količine svježeg voća i povrća, potom redovita konzumacija ribe i masti u obliku maslinovog ulja. Potrebno je smanjiti unos ugljikohidrata (krumpir, tijesto, riža) te biti umjeren u konzumaciji mesa, mlijeka i sira.