Je li pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u uvod u dolazak na vlast sličnih i srodnih političara u Europi, ovih se dana pitaju i oni koji trenutačno unutar Europske unije obnašaju vlast i oni koji je žele preuzeti.

Prvi test će svakako biti ponovljeni drugi krug predsjedničkih izbora u prosincu u Austriji, na kojima se sučeljavaju kandidat Zelenih Alexander Van Der Bellen i Norbert Hofer, predstavnik ekstremno desne FPÖ, stranke koja je prethodno bila najpoznatija po svojem dugogodišnjem lideru, kontroverznom Jörgu Haideru. U Austriji se na predsjedničkim izborima, dakle, natječu predstavnik stare europske liberalne demokracije i predstavnik rastućih i ne baš liberalnih, ali zato vrlo populističkih snaga. Slični izborni obračuni očekuju se, između ostaloga, u najmoćnijim članicama Europske unije Francuskoj i Njemačkoj koje u 2017. održavaju predsjedničke i parlamentarne izbore.

Nizozemska - parlamentarni izbori

Za ožujak 2017. planirani su izbori na kojima bi poznati nizozemski populist Geert Wilders, lider tamošnje ekstremno desne i antiislamske stranke PVV, mogao doći u priliku sastavljanja sljedeće nizozemske vlade. Wilders je oduševljeno komentirao pobjedu Donalda Trumpa: 'Narod je uzeo svoju zemlju natrag, a isto ćemo učiniti i mi.' Wilders se u kampanji planira usredotočiti na to kako je 'samo njegova stranka sposobna zaustaviti islamizaciju Nizozemske', što i nije veliko iznenađenje od političara koji je Kuran usporedio s Hitlerovim 'Mein Kampfom'. Trenutačno Wildersova stranka zauzima drugo mjesto u ispitivanjima javnog mnijenja, no stranka liberalnog premijera Marka Ruttea, koji je na toj poziciji od 2010., i dalje ima veću podršku glasača.

Francuska - predsjednički izbori

U travnju se održava prvi krug, a u svibnju drugi krug predsjedničkih izbora u Francuskoj, na kojima će Marine Le Pen pokušati osvojiti Elizejsku palaču u Parizu, u kojoj trenutačno boravi najnepopularniji predsjednik u suvremenoj povijesti Francuske Francois Hollande. Još se ne zna hoće li socijalist Hollande krenuti u borbu za još jedan mandat na čelu ove ključne članice EU-a, no prilično je sigurno da za pobjedu nema šanse. Konzervativci su pak za svojeg predstavnika izabrali bivšeg premijera Francoisa Fillona, a predsjedničku kandidaturu objavio je i Hollandeov bivši ministar gospodarstva, 38-godišnji Emmanuel Macron. Trenutačno se predviđa kako će u drugi krug ući Le Pen i Fillon, a treba podsjetiti kako je liderica Nacionalne fronte izjavila da će u slučaju pobjede demontirati Europsku uniju. Le Pen je također izrazila oduševljenje Trumpovom pobjedom, a mnogi u Francuskoj zaključuju kako je ona znak da je moguća i njezina pobjeda.

Njemačka - pokrajinski i parlamentarni izbori

U Njemačkoj se 2017. Već naziva superizbornom godinom zbog toga što će se prvo u svibnju održati pokrajinski izbori u Schleswig-Holstein i vjerojatno najvažnijoj saveznoj pokrajini Nordrhein-Westphalen, na kojima ekstremistički AfD očekuje ponoviti izborne uspjehe iz ove godine. No,pravi obračun starih snaga liberalne demokracije i novih populista bit će izbori za Bundestag u rujnu, na kojima se za četvrti kancelarski mandat natječe liderica demokršćana Angela Merkel. Sada u anketama CDU dobiva oko 31 posto glasova, dok je AfD na 15 posto, što znači da će stranka Frauke Petry - osim ako se ne dogodi čudo - sigurno ući u njemački savezni parlament. Njemačka će tako postati jedna od posljednjih članica EU-a koja u svojem parlamentu ima predstavnike ekstremne desnice.

Češka - parlamentarni izbori

Premijer i lider socijaldemokrata Bohuslav Sobotka imat će prilično težak zadatak u namjeri da dobije još jedan mandat na čelu češke vlade, kako je i sam priznao tamošnjim medijima. Sobotka je predstavnik starog stranačkog sustava u koji su Česi masovno izgubili povjerenje zbog niza korupcijskih skandala, što se reflektiralo i u izbornom uspjehu milijardera Andreja Babiša na prethodnim izborima. Babiš je 2011. osnovao populistički pokret ANO, koji je na izborima 2013. dobio 18,7 posto glasova što mu je omogućilo ulazak u Sobotkinu vladu na poziciju ministra financija. Zanimljivo je da je Babiševu kampanju vodio PR-ovac Alex Braun, kojega je nakon toga angažirao i hrvatski SDP. Babiš sada pak želi postati premijer, što bi moglo biti naročito mučno za češke Rome, čije je stradanje u Drugom svjetskom ratu svojedobno relativizirao. Ne treba zaboraviti ni da Češka želi dobre odnose s Rusijom, u čemu se najviše ističe predsjednik Miloš Zeman te da se Babiša optuživalo da je bio suradnik KGB-a. Javna je pak tajna da ruski predsjednik Vladimir Putin financijski pomaže raznim populističkim pokretima u Europskoj uniji, od Marine Le Pen do AfD-a te bi potencijalna Babiševa pobjeda mogla značiti i urušavanje zajedničke politike Unije prema Rusiji u vezi ukrajinske krize.