Stavljanje datuma 'najbolje koristiti do' na ambalažu prehrambenih proizvoda dodatno uvećava ionako veliku hrpu otpada u Europi, pa bi se ta oznaka mogla ukloniti s nekih trajnih proizvoda, ističe skupina članica Europske unije (EU) u dokumentu pripremljenom za raspravu na sastanku ministara poljoprivrede u ponedjeljak
Bacanje hrane na Zapadu postala je top tema zbog svojih humanitarnih implikacija, kao i onih vezanih uz zaštitu okoliša. Jedno prošlogodišnje izvješće pokazalo je da i do polovine proizvedene hrane u svijetu bude bačeno zbog loših načina ubiranja, skladištenja i transporta, kao i neodgovornog ponašanja maloprodajnih lanaca i potrošača
Dokument za raspravu, iza kojeg stoje Nizozemska i Švedska, navodi da označavanje hrane datumom 'najbolje koristiti do' u mnogim zemljama uvećava problem s otpadom te pozivaju Europsku komisiju da razmotri izuzeće od tog pravila proizvoda s vrlo dugim vijekom trajanja.
Također, od europskih zakonodavaca se traži da razmotre kako postići kod potrošača bolje razumijevanje datuma trajanja prehrambenih artikala.
Naime, navođenje roka trajanja na proizvodu govori potrošačima do kada mogu koristiti taj proizvod bez zdravstvenih rizika, dok datum 'najbolje koristiti do' govori više o kvaliteti hrane, pa kada taj datum prođe hrana ne postaje nužno štetna, već može izgubiti na okusu i teksturi.
Dokument, koji podupiru i Austrija, Danska, Njemačka te Luksemburg, govori i tome da bacanje hrane ima društvene i ekonomske dimenzije, kao i one vezane uz pitanja zaštite okoliša.
Po podacima Komisije, i do 100 milijuna tona hrane baca se svake godine u Europi. Podaci londonskog Instituta za mehaničko inženjerstvo, pak, govore o tome da se između 30 i 50 posto hrane u supermarketima baca u otpad i to često zbog slabog razumijevanja oznaka 'najbolje koristiti do' i 'roka trajanja'.
