Nakon srušenog Zakona o golfu, ovaj sport s velikim turističkim potencijalom ponovno je u središtu pozornosti javnosti jer bi se kroz predložene izmjene Zakona o šumama dopustila gradnja golf-igrališta i kampova na državnom šumskom terenu. Skeptici smatraju da bi donio preveliku apartmanizaciju i da je u interesu profita, dok oni koji vjeruju u održivi razvoj i s većim ili manjim brojem golf-projekta, smatraju da će doprinijeti konkurentnosti Hrvatske kao turističke zemlje, koja po pitanju golfa kaska za konkurentskim destinacijama Mediterana. No što koči realizaciju dvaju najvećih i možda najviše prozivanih golf-projekta – britanskih investitora Grupe IO Adria u Brkaču podno Motovuna s ukupno 36 rupa na dva golf-igrališta i 510 postelja te Končarovo golf-igralište u Barabarigi s ukupno 27 rupa i tristotinjak postelja?

Projekt golf-terena Danka Končara u Barbarigi, nakon deset mjeseci u studenom je prošle godine dobio lokacijsku dozvolu, no zapelo je i s građevinskom dozvolom.

'Nažalost, još uvijek nismo na građevinskoj dozvoli. Čekamo da se s državom riješe pokrenuti postupci vezano za zamjenu zemljišta koje je proglašeno kulturnim dobrom. Radi se o 22 hektara, a prema zakonu država nam je za postojeće zemljište dužna dati drugo', kazao je za tportal.hr pulski odvjetnik Goran Veljović, Končarov prijatelj i zastupnik.

Naime, Končar je u posjedu 110 hektara, od kojih su 22 ha proglašena arheološkim parkom, što znači da nije moguća nikakva gradnja pa ni prelijetanje loptica. Kako reče Veljović, projektom je planirano golf-igralište s ukupno 27 rupa, odnosno u prvoj fazi izgradilo bi se igralište s devet rupa, a zatim još jedno s 18, uz što idu prateći objekti i vile prema Prostornom planu.
No u pogledu skorog rješavanja zamjene zemljišta i dobivanja građevinske dozvole, nije baš optimističan.

'Davno sam prestao računati i nadati se kada bi to moglo biti. Prema tome, kad država odluči, tada će to biti. Možda je bolje gatati u kavu', napominje Končarov odvjetnik.

Golf podno Motovuna teži već oko osam milijuna

Prostornim planovima Istarske županije i Općine Motovun zacrtano je i golf-igralište kod mjesta Brkač. Nakon niza peripetija, Studija utjecaja na okoliš je prihvaćena, a kako kaže motovunski načelnik Tomislav Pahović, općinskim proračunom predviđeno je pola milijuna kuna za izradu Urbanističkog plana uređenja golf-igrališta, no sredstva nisu realizirana.

'Projekt obuhvaća 237 hektara od kojih se na 221 hektaru planiraju dva golf-igrališta sa 18 rupa, a preostalih 15,81 ha predviđeno je za smještaj i dodatne turističke sadržaje ukupnog kapaciteta do 510 postelja. Prije početka realizacije potrebno je donijeti Urbanistički plan uređenja, ishoditi potrebne dozvole za gradnju i riješiti imovinsko pravne odnose. Ovo posljednje je vrlo kompleksno pitanje obzirom na veličinu samog zahvata i velikog broja čestica koje čine to područje, od kojih mnogi privatni vlasnici danas žive izvan RH, što je i osnovni razlog spore realizacije ovog projekta', kazala je Iva Krejči, direktorica strategije i razvoja Grupe IO Adria, potvrdivši da britanski investitori nisu odustali od projekta golfa podno Motovuna.

'Do sada je u Golf Brkač uloženo nešto manje od osam milijuna eura. Teško je govoriti o roku realizacije projekta, no s obzirom na vrijeme rješavanja svih potrebnih preduvjeta, svakako je potreban dugoročan pristup', kazala je direktorica Krejči. Napominje da je Grupa IO Adria u Hrvatskoj prisutna ponajviše kroz svoje već aktivne projekte, kao što su Dubrovački vrtovi sunca u Orašcu, hotel Šipan na istoimenom otoku, Marina Preko na otoku Ugljanu, a u vlasništvu su i sedam razvojnih lokacija miješane namjene, uglavnom u turizmu, među kojima je i Golf Brkač.

Pahović za, a Kajin protiv

'Osobno bih volio da projekt golfa u Brkaču zaživi, jer to bi donijelo jedan novi turistički sadržaj i motiv dolaska gostiju, što bi bilo dobro i za zapošljavanje domaćeg stanovništva, no ne bih volio apartmanizaciju', kazao je načelnik Motovuna Tomislav Pahović

Golf je zadnjih dana ponovno u žiži pozornosti javnosti, saborskih zastupnika i naročito'zelenih' udruga, jer se novim Zakonom o šumama i njihovoj zaštiti, koji je po hitnom postupku u saborskoj proceduri, namjerava na mala vrata dopustiti gradnja golf-igrališta i kampova na šumskom zemljištu u vlasništvu države, čak i bez postupka izdvajanja tog zemljišta.

'Ovaj prijedlog zakona koji je sada u proceduri dvostruko je gori od Sanaderova Zakona o golfu. Govorio je o izvlaštenju, no izvlastiti se mogu samo privatne parcele i u tom slučaju netko je dužan za to platiti i naknadu. Sad su se dosjetili da neće graditi golf-igrališta na poljoprivrednom zemljištu, nego na šumskom, i tako neće platiti unaprijed naknadu, nego kroz koncesiju. No golf kao takav neće ići bez apartmanizacije, jer se to ne isplati', kazao je nezavisni saborski zastupnik Damir Kajin zaključivši da 'projekt koji se nameće Ministarstvu poljoprivrede dolazi iz Istre'.