Velika potražnja za devizama potaknuta sveopćom panikom smanjila je vrijednost kune; prema srednjem tečaju, 1 euro sada vrijedi 7,564 kuna, a početkom ovog mjeseca bio je na razini od 7,456 kuna.
To ujedno znači da je danas za 100 eura potrebno izdvojiti 10 kuna više nego početkom prošlog tjedna. Uz takav tečaj, kreditni dužnik kojem je rata, primjerice, 300 eura mora platiti 30 kuna više.
Kako bi ublažila pritisak na kunu, Hrvatska narodna banka intervenirala je drugi put u tri dana: nakon što je u ponedjeljak bankama prodala 387 milijuna eura, u četvrtak je u sustav ubacila dodatnih 347,8 milijuna eura. To znači da je potrošila oko 735 milijuna eura deviznih rezervi te da je iz bankarskog sustava povukla 5,5 milijardi kuna.
vezane vijesti
Iako se zasad pokazalo da kuna slabi unatoč deviznim intervencijama HNB-a, posve je sigurno da će u slučaju potrebe centralna banka nastaviti prodavati devize i povlačiti kune. U sustavu je trenutačno više od 30 milijardi kuna likvidnosti, pa se pretpostavlja da pojedini ulagači smatraju isplativim riješiti se kuna i kupiti eure.
Nervoza na tržištu je velika, okruženje je, općenito, vrlo napeto, kako kod kuće tako i vani, pa ovo što se događa nije iznenađujuće. Kunska likvidnost jest velika, ali i HNB ima velike devizne rezerve kojima može braniti tečaj', kazala je za Jutarnji list Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke, koja ne sumnja da će se situacija brzo stabilizirati.
