Izravni, otvoreni, nepredvidivi stil pape Franje sve više oduševljava široke mase vjernika i ateiste, ali u jednakoj mjeri zabrinjava konzervativni crkveni vrh koji strahuje od oduzimanja obilježja svetosti papinstvu i relativizacije crkvenih dogmi
Tjednima prije sinode o braku i obitelji zakazane od 5. do 18. listopada u Vatikanu sve je očitija podjela unutar crkve u stajalištu prema razvedenim vjernicima koji su sklopili drugi brak. Pet konzervativnih kardinala upozorava u knjizi koja će uskoro biti objavljena u Italiji na opasnost od izdaje dogme o nerazrješivosti katoličkog braka.
Petorica kardinala kritiziraju prijedloge austrijskog kardinala Waltera Kaspera o ublažavanju zabrane na svetu pričest vjernicima koji su sklopili drugi brak. Njegov prijedlog da se tim supružnicima dopusti sakrament pričesti u jasno navedenim uvjetima i nakon osobnog pokajanja, izazvao je oštra protivljenja.
Od njega se distancirao njemački kardinal Gerhard Ludwig Mueller, prefekt za kongregaciju crkvenog nauka, kojega je inače imenovao Franjin prethodnik Benedikt XVI.
Utjecajni milanski kardinal Angelo Scola naveo je pak sve svoje svoje razloge protiv dopuštanja pričesti supružnicima u drugome braku u tekstu za talijanski dnevnik La Stampa.
Glasnogovornik Svete Stolice, otac Federico Lombardi, usprotivio se na to medijskoj ofenzivi o tom pitanju tri tjedna do sinode i upozorio da to sigurno neće biti jedina tema o kojoj će se raspravljati.
Papa Franjo želi da se na sinodi otvoreno raspravlja o mnogim pitanjima, no najmanje bi želio međusobne obračune kardinala. Neki izvori, međutim, upozoravaju da su se prelati toliko 'zaigrali' u međusobnim napadima da se već govori o raskolima što samo dodatno dramatizira situaciju.
Pitanje nerazrješivosti crkvenog braka nije jedini izvor nezadovoljstva.
Papa Franjo u više je navrata svećenstvo pozivao na skromnost, javno je prozvao 'mondene' i biskupe 'karijeriste' i pozvao ih da budu milosrdni i primaju sve vjernike 'bez diskriminacije'.
Zamjerki sadašnjem Papi ima dosta. Franjine tvrdnje da je odreknuće od papinske dužnosti čemu je pribjegao njegov prethodnik Benedikt XVI., zapravo 'institut', a ne 'iznimka', razljutile su staru školu koja strahuje od desakralizacije papinstva.
Konzervativni krugovi zamjeraju papi Franji odstupanje od ustaljenog protokola i normi, stalno preispitivanje, pa čak i oštre kritike kapitalizma i vatrenu obranu useljenika.
Analitičari nadalje upozoravaju kako dio kardinala strahuje od gubitka visokih položaja u Rimskoj kuriji koja će biti reformirana i pri čemu će spajanje pojedinih služba biti neizbježivo.
