Sedamnaestorica crkvenih prelata dobila su u subotu purpurni kardinalski 'biret' iz ruku pape Franje koji postupno sastavlja kardinalski zbor po vlastitoj mjeri, a koji je tu svečanost iskoristio kako bi govorio protiv 'epidemije mržnje' prema strancima
Konzistorij, kardinalska skupština koja bira novi kardinalski zbor, održana je u subotu u Bazilici svetog Petra.
Novi kardinali pojedinačno su kleknuli pred Papom koji im je predao četverokutnu kapu i kardinalski prsten.
Novi kardinalski zbor imat će tako 228 članova koji će pomagati Papi u njegovim svakodnevnim dužnostima. No samo 120 je mlađe od 80 godina i može birati novog papu na konklavama i biti biran
Papa Franjo (79) kojemu je ovo treći put da imenuje kardinale od svog izbora 2013., već je imenovao više od trećine elektora.
U subotu su kardinali elektori postali 13 prelata koji dolaze sa svih kontinenata: po trojica su iz Europe i Amerike, po dvojica iz Južne Amerike i Afrike i po jedan iz Meksika, Azije i Oceanije. Četvorica kardinala starijih od 80 godina, koji ne mogu biti elektori, dobivaju zapravo počasan status.
Svi su nadbiskupi ili biskupi, osim 'običnog' albanskog svećenika Ernesta Simonija (88), progonjenog tijekom komunističke diktature Envera Hoxhe.
Novost je da je Papa svog apostolskog nuncija u Siriji, zemlji koju zove 'mučenicom', mons. Marija Zenarija imenovao kardinalom koji će ostati na dužnosti nuncija u Damasku kako bi mogao voditi dijalog sa sukobljenim stranama.
Mons. Dieudonne Nzapalainga, nadbiskup Banguija i sudionik međuvjerske platforme za mir u Srednjoafričkoj Republici, bit će prvi kardinal u povijesti te zemlje i najmlađi među novim kardinalima (49 godina).
Među kardinalima iz Amerike je i Blase Cupich, nadbiskup Chicaga, hrvatskih korijena.
Sada će na novim konklavama biti 45 posto elektora iz Europe (bilo ih je 52 posto kada je papa Franjo izabran u ožujku 2013.), 14 posto iz Sjeverne Amerike, 12 posto iz Afrike, 12 posto iz Azije, 11 posto iz Južne Amerike, tri posto iz Srednje Amerike i tri posto iz Oceanije.
Na svečanosti imenovanja kardinala, papa Franjo osudio je 'epidemiju mržnje' prema ljudi drugih rasa i vjera, rekavši da ljudi ne smiju biti smatrani neprijateljima zato što su drugačiji.
'Vidimo primjerice kako brzo oni među nama sa statusom stranca, imigranta ili izbjeglice postaju prijetnja, dobivaju etiketu neprijatelja', rekao je Papa.
'Neprijatelja jer dolaze iz udaljene zemlje ili imaju drugačije običaje. Neprijatelja jer su druge boje kože, drugog jezika ili socijalnog statusa. Neprijatelja jer misle drugačije ili su druge vjere'.
Iako nije imenovao nijednu zemlju, čini se, ocjenjuje Reuters, da se Papa referirao na protuimigrantska i protumuslimanska stajališta koja su se pojavila tijekom američke predsjedničke kampanje
