"Ono što se razvilo u Međugorju pokazuje veliku želju za ispovijedi, dakle za obraćenjem. Ovdje smo svjedoci spektakularnih obraćenja koja se događaju svakodnevno", rekao je nadbiskup Hoser u intervju za Katolički tjednik opisujući svoju ulogu u Međugorju.

Dodao je kako ga se u Međugorju posebno dojmila "gorljivost hodočasnika koji tu dolaze".

Naveo je kako se brojni vjernici uspinju križnim putem na uzvišenje Križevac na koji se nije lako uspeti, pokazujući time koliko im je važan križni put. Dodao je kako su u Međugorju prisutne i brojne druge pobožnosti poput molitve krunice, klanjanja i masovnih ispovijedi.

Poljski nadbiskup je naveo kako je njegova ključna misija sada vezana uz poboljšanje i razvijanje prihvata hodočasnika koji dolaze u Međugorje iz cijeloga svijeta i koji su sve brojniji.

"Treba dakle ponuditi prikladnu pastoralnu brigu u smislu oblikovanja liturgije i pružanja sakramenata. Međugorje se razlikuje od sličnih mjesta po nevjerojatnom naporu oko obrazovanja, kateheze, ne samo liturgije kao takve. Produbljivanje vjere je cilj mojega poslanja i sve treba služiti dobru onoga što se ovdje događa", rekao je nadbiskup Hoser.

Međugorski fenomen vezuje se uz tvrdnje tadašnje šestero djece kojima se Gospa počela ukazivati od 1981. Nekolicini od njih se Gospa, po vlastitim tvrdnjama, ukazuje i danas. Zbog poruka koje šalje nazivaju je Kraljicom mira. Sveta Stolica utemeljila je posebno povjerenstvo s kardinalom Camilom Ruinijem na čelu koje je istraživalo fenomen Međugorja te je izvještaj dostavilo Kongregaciji za nauk vjere. Izvještaj je proslijeđen Svetome ocu na donošenje konačne odluke.

Prema tvrdnjama više crkvenih uglednika izvješće koje je dostavilo povjerenstvo navodi kako su autentična prva ukazanja Gospe iz 1981. Papa Franjo je prošle godine za apostolskog vizitatora za Međugorje imenovao nadbiskupa Henryka Hosera.