Prema kosovskom ustavu, predsjednik parlamenta mora biti izglasan prije nego što pobjednik izbora može formirati vladu. No, bez podrške više stranaka, to se pokazuje teškim te je pat-pozicija razotkrila duboke podjele u najmlađoj europskoj državi.

Na parlamentarnim izborima 9. veljače, nakon zajedljive predizborne kampanje u kojoj je premijer u odlasku Albin Kurti oporbu nazivao "životinjama" i "lopovima", njegova stranka Vetevendosje je dobila najviše glasova, no nedovoljno za većinu u parlamentu.

Oporbene stranke, koje su rekle da neće ući u koaliciju s njegovom strankom, djelomično krive Kurtija zbog eskalacije napetosti na sjeveru zemlje s pretežito srpskim stanovništvom koje su pogoršale izglede Kosova da pristupi Europskoj uniji, a blok potaknule da Kosovu uvede sankcije.

Razjedinjena politička scena bi mogla rezultirati prijevremenim izborima kasnije ove godine ako vlada ne bude formirana.

Kurtijev izbor za predsjednicu parlamenta, ministrica pravosuđa u odlasku Albulena Haxhiu, dobila je 57 glasova u petak kao i na prethodnim glasanjima, što je manje od potrebnih 61.

Parlament se mora ponovo sastati za 48 sati kako bi se opet glasalo.

Oporbene stranke su zatražile od Kurtija da promijeni kandidata ako želi njihovu podršku.

"Nema volje političkih stranaka da se parlament konstituira", rekla je Haxhiu nakon glasanja.

Prema zakonu, parlament se mora nastaviti sastajati dok se ne izglasa predsjednik.

Nakon toga, predsjednik države će Kurtijevoj stranci dati mandat za formiranjem nove vladajuće koalicije.

Ako Kurtiju to ne pođe za rukom, mandat će biti dan Demokratskoj stranci Kosova, koja je osvojila drugi najveći broj glasova. Ne uspiju li ni oni, mandat će dobiti Demokratski savez Kosova, a ako propadnu svi pokušaju, predsjednik može raspisati prijevremene izbore, što je ishod koji očekuju mnogi analitičari.