Prema prvim brojkama koje u srijedu navečer nakon zatvaranja birališta objavljuje Državno izborno povjerenstvo, desni VMRO-DPMNE će nakon sedam godina u oporbi preuzeti vlast, a sasvim je izvjesno i da će kandidatkinja ove stranke Gordana Siljanoska-Davkova postati prva makedonska predsjednica u povijesti
Iz Državnog izbornog povjerenstva objavili su u srijedu navečer da, nakon 90 posto prebrojanih glasova, VMRO-DPMNE ima gotovo triput više glasova - pretvoreno u zastupnike, 59, dok će socijaldemokrati iz SDSM-a, prema sadašnjem stanju, imati njih tek 18 u parlamentu od 120 zastupnika. Na albanskom političkom polu do sada vladajući DUI, prema sadašnjem stanju, imat će 18 zastupnika, dok bi nova albanska stranka, Vlen (Vrijedi) imala njih 13. Među ove dvije stranke izražene su napetosti, pa mediji javljaju da sjedište stranke Vrijedi u Skoplju čuvaju dva kordona policije.
vezane vijesti
Na predsjedničkim, pak, izborima, kandidatkinja VMRO-DPMNE Gordana Siljanovska-Davkova ostvarila je u prvom krugu predsjedničkih izbora prije dva tjedna značajnu prednost pred trenutnim predsjednikom Stevom Pendarovskim, ali nijedno od njih nije osvojilo potrebnih 50 posto za pobjedu u prvom krugu. Prema gorenavedenom uzorku, Siljanovska-Davkova u drugom krugu ima još više glasova od Pendarovskog nego u prvom - 456 nasuprot 206 tisuća.
Dosadašnji premijer iz redova socijaldemokrata Dimitar Kovačevski obratio se javnosti nešto iza 22 sata, čestitajući pobjednicima izbora. 'Današnji rezultat je razočaravajući. SDSM je dobio težak udarac. U narednim mjesecima tražit ćemo izvore i razloge za ovaj poražavajući ishod', rekao je.
U ime pobjednika obratio se predsjednik VMRO-DPMNE-a Hristijan Mickovski, koji je zahvalio glasačima i proglasio premoćnu pobjedu, no najavio da će pozvati cijelu oporbu na razgovor. 'Neću zatvoriti vrata kao što su oni nama učinili', rekao je. Rekao je i da je razgovarao s Bilalom Hasanijem, gradonačelnikom Tetova i jednom od dužnosnika koalicije Vrijedi, što upućuje na smjer budućih koalicijskih razgovora.
SDSM je značajan broj glasova izgubio odlaskom Maksima Dimitrievskog, gradonačelnika Kumanova, koji je u bolnom raspadu stranke sličnom pucanju hrvatskog SDP-a na dva dijela nakon smjene Davora Bernardića, osnovao novu stranku ZNAM, koja prema predizbornim istraživanjima kotira na oko 10 posto.
To znači da nakon izbora nužno slijedi pat pozicija, a nju bi mogli razriješiti manji partneri koji će se prikloniti jednoj ili drugoj opciji. Riječ je, prije svega, o strankama s albanskim predznakom.
Među njima je tradicionalno najjači DUI, koji ovoga puta izlazi s Alternativom za Albance i DPA u koaliciji 'Europska fronta', a istraživanja im daju oko 13 posto glasova. Na albanskom političkom spektru ojačala je i alternativna opcija - koalicija Vlen (Vrijedi), predvođena bivšim gradonačelnikom Gostivara Arbenom Taravarijem, koja bi mogla također oteti desetak posto glasova. Oko izbornog praga se još kreće i Ljevica, ljevičarska stranka antiglobalističke orijentacije, kojoj istraživanja daju između 4 i 5 posto.
Uoči izbora su se formirale i određeni obrisi postizbornih koalicija: VMRO-DPMNE ne želi s DUI-jem, ali nema ništa protiv kombinacije s koalicijom Vrijedi i strankom ZNAM, dok SDSM s njima sigurno neće te se još nada nekoj kombinaciji po kojima bi s DUI-jem i njihovim albanskim partnerima mogli sklepati manjinsku vladu.
Što stranke obećavaju?
Čelnik VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski odbija priznati da je službeni naziv zemlje Sjeverna Makedonija, kako se država zove od 2019. što je bio grčki uvjet za makedonsko napredovanje prema euroatlantskim integracijama. To su proveli proeuropski i prozapadni socijaldemokrati (SDSM) koji su na vlasti su u Makedoniji od 2017.
On je također obećao da će pokazati čvrstinu u sukobu između Skoplja i Bugarske koja je u posljednje dvije godine blokirala pregovore o pridruživanju Sjeverne Makedonije Europskoj uniji.
Otkad je 2017. došao na čelo VMRO-DPMNE, Mickoski je obnovio stranku uzdrmanu bijegom bivšeg čelnika i premijera Nikole Gruevskog, optuženog za korupciju, koji je našao azil u Mađarskoj na čelu s Viktorom Orbanom.
Mickoski je također obećao da će prioritet dati ekonomiji i stvoriti desetke tisuća radnih mjesta. To je poruka na koju su osjetljivi brojni birači u siromašnoj zemlji pogođenoj galopirajućom inflacijom.
Tijekom posljednja dva desetljeća, Sjeverna Makedonija izgubila je deset posto stanovništva zahvaljujući masovnom odlasku prije svega mladih ljudi, koji u zemlji ne vide svoju budućnost.
Mickoski je tijekom kampanje pribjegavao sve zapaljivijoj retorici na račun DUI-ja, glavne albanske stranke u zemlji, izazivajući strahove da bi njegovi komentari mogli potkopati krhke međuetničke odnose u zemlji.
Vladajući socijaldemokrati (SDSM) upozorili su da će ishod izbora biti odlučujući za europsku budućnost Sjeverne Makedonije, ali ih je uzdrmao poraz u prvom krugu predsjedničkih izbora.
"Ovi izbori praktički će odrediti budućnost Makedonije, idemo li prema progresivnom društvu, prema EU, ili se okrećemo prošlim vremenima izolacije i etničkih sukoba", rekao je bivši premijer i čelnik SDSM-a Dimitar Kovačevski.
SDSM svoju političku budućnost temelji na obećanju da su njegovi čelnici sposobni deblokirati pregovore o ulasku u EU i riješiti spor s Bugarskom.
Sofija blokira Skoplju put prema EU zbog prijepora oko jezika i nacionalnog identiteta.
Europska unija je otvorila pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom 2022. Pod pritiskom članice EU-a Bugarske, Skoplje mora spomenuti bugarsku manjinu u preambuli svog ustava kako bi mogli početi značajniji pregovori o pristupanju.
Međutim, zbog protivljenja VMRO-DPMNE-a, u parlamentu još nije postignuta dvotrećinska većina za promjenu ustava.
