"Vidim se kao budućeg premijera”, izjavio je predsjednik SDP-a Peđa Grbin na konferenciji za novinare u Križevcima, na upit o navodnom zahtjevu dijela vrha stranke da netko drugi umjesto njega bude kandidat za premijera, među ostalim, i zbog njegova niskog osobnog rejtinga.

"Pitate me da komentiram što su neki anonimni izvori, bez imena i prezimena rekli? A stojim ovdje s kolegama i raspravljamo o tome kako u Hrvatskoj osigurati da jedno od najranjivijih skupina društva bolje živi", kazao je i dodao da je to bila glavna tema sjednice Predsjedništva.

"Razgovarali smo i odlučili da idemo dalje, da se borimo za standard građana i da ja kao predsjednik vodim ovu stranku upravo na ovim temama o kojima danas govorimo, o temama koje su socijaldemokratske i koje se direktno tiču standarda i života ljudi. Anonimnih izvora i izjava je bilo i bit će ih, naviknuli smo na to”, rekao je Grbin.

SDP-ove mjere za povećanje mirovina su trajne, stabilne i ne ovise o potrebama dizanja izbornog rejtinga pojedine stranke, ističe.

Predlažemo promjenu načina usklađenja i trajni dodatak na mirovine, što bi trebalo osigurati da mirovine u roku od četiri godine s prosječnih 500 dođu na 750 eura za prosječnu starosnu mirovinu. Mirovina bi tako sa sadašnjih 40 posto prosječne plaće došla na preko 50 posto i uhvatila korak s prosječnom plaćom, istaknuo je predsjednik SDP-a.

SDP ima političku volju to napraviti, proračun to dopušta i umjesto da se licitira s mjerama koje bi trebalo biti samo trenutačno olakšanja, od danas do sutra, nama je potrebno trajno i sustavno rješenje koje će omogućiti dostojanstven život naših umirovljenika, poručio je Grbin.

Boris Lalovac kazao je da je porast inflacije, koja prema podacima DZS-a ponovno ubrzava, zabrinjavajuća za građane jer ulazimo u jesen s još većim neizvjesnostima kada je riječ o isporuci energije i hrane.

Temeljna inflacija, koja se uvukla u svaki proizvod, najveća je u Europi i iznosi 9,2 posto dok je u Europi pet posto i imamo sto posto veću temeljnu inflaciju nego što imaju sve zemlje Europe, ocijenio je Lalovac, napomenuvši da je puno više vremena potrebno za iskorijeniti tu inflaciju iz društva.

Cilj je HNB-a, odnosno, ECB-a da temeljna inflacija dođe do dva posto do 2024. godine, a mi to nećemo postići ni do 2026. godine, smatra Lalovac.

Više puta smo od Vlade tražili da izradi analizu tko generira inflaciju u Hrvatskoj jer smo cijelo vrijeme slušali floskule da je to uvozna inflacija, a ako je uvozna, pa idemo je uvesti da bude pet posto kao u Njemačkoj, pozvao je Lalovac, zapitavši zašto je moramo uvoziti da je deset posto.

Inflacija u okruženju je manja nego u Hrvatskoj a Vlada ima pogrešne mehanizme borbe protiv nje jer su mjere koje su "targetirali" loše napravili i ne idu prema onome tko generira inflaciju.

"S Vladinim mjerama novci se troše, dolaze do određenih skupina društva, međutim, ne dolaze do građana, umirovljenika, onih koji najlošije žive i, nažalost, ovim mjerama u borbi protiv inflacije neki će se obogatiti, a mnogi će osiromašiti”, kazao je Lalovac.