Preko graničnih prijelaza oko Neuma prolazi najmanje 60 posto putnika manje nego ranije, no na granici prema Crnoj Gori njihov broj povećan je za 25 posto. Velike gužve bilježe se oko Stona, koji će još nekoliko mjeseci čekati dovršetak obilaznice. A veći dio Pelješca u punom smislu postao je autodestinacija, dok je otok Korčula toliko bliže kopnu da ni trajekti sa znatno većim kapacitetom, koji plove gotovo bez prestanka, teško mogu 'usisati' kolone automobila koje se stvaraju u Orebiću. Slobodna Dalmacija ove je teze potkrijepila policijskom statistikom s graničnih prijelaza s BiH i Crnom Gorom, te usporedbom s podacima iz prošle godine. Uz ogradu da se radi o prometu zabilježenom u udarnim vikendima turističke sezone, te da je ova turistička godina u svemu, pa i u količini prometa, obilnija nego lanjska.

Prometni stručnjak i stalni sudski vještak za strojeve, cestovni promet i motorna vozila Stanko Smodlaka zastoje smatra očekivanima, te kaže da oni zapravo potvrđuju njegovu tezu - suprotnu onoj Željka Marušića - da ni pod koju cijenu nije trebalo pustiti promet preko Pelješkog mosta u dvije trake u svakom smjeru.

'Vidljivo je da se stvaraju zastoji iza Pelješkog mosta i kada se promet preko mosta odvija po jednom prometnom traku, a zasigurno bi bilo i većih zastoja kada bi se promet odvijao preko dvije prometne trake sve do Prapratnog, dakle do mjesta gdje je izgrađena nova suvremena prometnica. Dovođenjem u kratkom vremenu većeg broja vozila na usku prometnicu koja po svom profilu ne zadovoljava takav protok neminovno dolazi do zastoja', kaže Smodlaka. Veći promet od uobičajenog on djelomično pripisuje građanima Hrvatske koji su poželjeli vidjeti novi most i prometno napokon povezane dijelove države.

'Do kraja turističke sezone, odnosno do dovršetka gradnje stonske obilaznice, ni u kojem slučaju ne bi trebalo dozvoliti prometovanje mostom za teške šlepere i vozila s preko 7,5 tona ukupne nosivosti - možda eventualno za one koji voze za Pelješac i Korčula. Dotad, policija mora regulirati promet od Prapratnog preko Stona do mjesta Zaton Doli, odnosno 'povratka' na D-8 ili Jadransku magistralu. Ona bi od Pelješca prema Dubrovniku morala biti brža i suvremenija', smatra ovaj prometni stručnjak uz napomenu da se u ovom trenutku, nakon otvaranja Pelješkog mosta i skorog dovršenja svih pristupnih cesta, ipak više ne radi o nacionalnom prioritetu.

'Sav fokus morao bi se prebaciti na splitsku aglomeraciju, koja je u prometnom smislu potpuno zagušena i zapostavljena premda se na njoj nalaze križanja Solin i Stobreč kao uvjerljivo najopterećenija u Hrvatskoj. Doista je nevjerojatno da još uvijek nije započela izgradnja obilaznice iz smjera Splita, iako je to zapravo moguće već danas, te da se ta brza cesta gradi ovako sporim tempom', kaže Smodlaka.

Drugi veliki prioritet svakako je izgradnja novog ulaza i izlaza u splitsku trajektnu luku, koja je čvorište za srednjodalmatinske otoke i njome godišnje prolazi više milijuna putnika.