Trump je na dan inauguracije, u ponedjeljak, potpisao niz izvršnih odluka, među njima i one koje se tiču sprečavanja ilegalnih migranata da uđu u SAD. Tragom tih odluka, Pentagon na granicu s Meksikom šalje oko 1500 profesionalnih vojnika te bi trebali pružiti logističku pomoć graničnim ophodnjama i pomoći u izgradnji barijera, odnosno zida na dijelovima granice između dvije države.

Među 1500 djelatnih vojnika koji su novom odlukom raspoređeni na granicu je i 500 marinaca te helikopterske posade i obavještajni analitičari, a oni će se pridružiti već otprije raspoređenim profesionalnim vojnicima, njih 2200, i oko 4500 pripadnika Nacionalne garde, koji su bili ondje i prije nego što je Trump prisegnuo za predsjednika. U svom prvom mandatu od 2017. do 2020., on je poslao 5200 djelatnih vojnika da pomognu čuvati granicu s Meksikom, a i donedavni demokratski predsjednik Joe Biden također je slao vojsku na to područje.

Prema donesenim odlukama, Pentagon će osigurati i više vojnih aviona za potrebe deportacijskih letova koje provodi Ministarstvo domovinske sigurnosti, a odnosi se na više od 5000 migranata koji su u pritvoreni u El Pasu i San Diegu. Vršitelj dužnosti ministra obrane Robert Salesses poručio je da je 'ovo tek početak', najavljujući time da bi se broj američkih vojnika na meksičkoj granici uskoro mogao i povećati. Anonimni izvori iz administracije neslužbeno kažu da je bilo razgovora o slanju do 10.000 vojnika tijekom vremena, ali službeno se naglašava da nema odluke o konačnom broju te da će on ovisiti o više faktora.

Za sada nije predviđeno da bi vojnici provodili policijske poslove, što im je i zakonom zabranjeno, ali iz Pentagona poručuju da se to može promijeniti na temelju odluka predsjednika Trumpa. Iz njegova kruga kažu da bi se on mogao pozvati na Zakon o pobuni, kojim bi se dozvolilo vojnicima da obavljaju policijske poslove. O tome bi Trump trebao odlučiti u roku od tri mjeseca, nakon što mu čelnici Ministarstva obrane i Ministarstva domovinske sigurnosti podnesu izvještaj o eventualnoj potrebi da se vojsci daju te ovlasti.

Zadnji predsjednik koji je aktivirao vojsku da bi provodila policijske poslove temeljem Zakona o pobuni bio je George H. W. Bush 1992., ugušivši tako nerede u Los Angelesu, a oni su izbili nakon što je skupina policajaca, koji je nasmrt pretukli crnca Rodneyja Kinga, oslobođena optužbi.