Peru prolazi kroz turbulentnu godinu; andska nacija je od kraja 2020. promijenila tri predsjednika, ima najveću smrtnost od koronavirusa na svijetu i prolazi kroz najgoru gospodarsku krizu u posljednja tri desetljeća, a u nedjelju izlazi na predsjedničke izbore na kojima bira između neoliberalke i marksista.
Peruanski glasači će na presudnim nedjeljnim predsjedničkim izborima odrediti novi smjer države birajući između neočekivanog socijalističkog kandidata Pedra Castilla i kćeri kontroverznog bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija, Keiko Fujimori.
Tko god da pobijedi, zemlju čeka nestabilna i neizvjesna budućnost, tvrde analitičari.
Glasači su gotovo ravnomjerno podijeljeni između kandidata koji imaju potpuno različite vizije za jednog od najvećih proizvođača bakra na svijetu i njegovih 33 milijuna stanovnika.
Castillo, čiju su socijalističku stranku Slobodni Peru snažno podržale siromašnije ruralne regije, ima malu prednost ispred konzervativke Fujimori koja je popularna u glavnom gradu Limi. Glasovi su previše izjednačeni da bi se mogao procijeniti konačni ishod, smatraju stručnjaci.
vezane vijesti
Na izborima članova Kongresa u travnju, desetak stranaka je osvojilo mjesta u parlamentu, što znači da će postojati fragmentirano zakonodavno tijelo bez jedne stranačke većine.
Giovanna Peñaflor, politička analitičarka, rekla je da će zbog oštrih podjela nova vlada biti osjetljivija na promjene, bez obzira na to tko će pobijediti.
"Peru će biti nestabilan u godinama koje dolaze jer imamo slabe institucije i jer zbog polarizacije, vlada neće imati dovoljno legitimiteta", izjavila je.
"U teoriji, ovi izbori su trebali okončati nestabilnost i formirati vladu s legitimitetom za provođenje reformi, no to se neće dogoditi i politička borba neće prestati".
U studenom prošle godine, u jednom tjednu je Kongres izglasao opoziv predsjedniku Perua, idući predsjednik je napustio položaj nakon prosvjeda mladih zbog, kako oni kažu, nezakonitog puča koji je uzrokovao najmanje dvije smrti. Otad je na čelu Perua privremeni predsjednik Francisco Sagasti. Politička nestabilnost je uzdrmala tržišta Perua.
U ovotjednim prosvjedima uoči glasanja, mnogi tvrde da će Castillo pretvoriti Peru u "komunističku ili chavističku" državu, misleći pritom na bivšeg ljevičarskog predsjednika Venezuele, Huga Chaveza. Castillo odbija usporedbe.
Drugi su kritizirali Fujimori zbog korupcije koju ona negira i nazivali su ju "autoritarnom" povezujući ju s predsjedništvom njenog oca Alberta Fujimorija 1990-ih. On je trenutno u zatvoru zbog kršenja ljudskih prava i korupcije.
"Zbog Fujimorija imamo ustav s neoliberalnim ekonomskim modelom kojim se vode multinacionalne tvrtke na štetu ljudi", izjavio je mladi prosvjednik u utorak.
Borba za demokraciju
Pristaše kandidatkinje Fujimori, među kojima je i peruanski pisac Mario Vargas Llosa, smatraju da bi Castillo riskirao destabilizaciju južnoameričke zemlje koja je, unatoč nedavnim političkim previranjima, relativno sigurno utočište za investitore i rudarske tvrtke u regiji.
"Moramo se boriti za demokraciju, ne želimo biti Venezuela, ne želimo biti Kuba", rekao je Roberto Rios, zagovornik kandidatkinje koji je tijekom vikenda sudjelovao u jednom od prosvjednih marševa u Limi.
"Želimo zadržati svoje slobode, to je sve."
Castillo, osnovnoškolski učitelj, prepoznat tek u travnju nakon njegove iznenađujuće pobjede u prvom krugu glasanja, namjerava izmijeniti peruanski ustav uzimajući znatno veću dobit od rudara i izdvajajući više novca za obrazovanje i zdravstvo.
Rekao je da rudarske tvrtke "pljačkaju" mineralno bogatstvo Perua i zaprijetio je nacionalizacijom strateških sektora. Tijekom kampanje je, međutim, ublažio svoj stav i nastojao pridobiti birače centra.
Popularnost Fujimori koja je sudjelovala na peruanskim izborima 2016. godine, povećala se tijekom prošlog mjeseca kada je u Peruu pobunjenička skupina svijetle staze izvršila pokolj u kojem je poginulo 16 osoba.
Obitelj Fujimori je u jednakoj mjeri voljena i omražena u Peruu. Dok neki uzdižu Alberta Fujimorija zbog njegove borbe protiv pobunjeničkih skupina 1990-ih i tvrde da je zaslužan za gospodarski rast nakon dugogodišnje krize i hiperinflacije, drugi osuđuju njegov autoritarni režim.
Neizvjesni izbori mogli bi potaknuti nove prosvjede ako gubitnička strana ne prihvati rezultat, tvrde analitičari. "Krize su zemlju dodatno destabilizirale", misli Peñaflor.
