Za pet milijuna kuna Zagreb na najavnom natječaju traži studiju razvoja tramvajskog sustava, u kojem je posljednji novi metar pruge položen početkom stoljeća
Prošlo je 127 godina otkad je konjski tramvaj prošao Zagrebom, 108 prošlo je otkad je konje zamijenila struja, a 18 godina otkad je posljednji metar pruge položen u metropoli. Ujedno, to je najduža pauza u povijesti gradnje tramvajskih pruga od elektrifikacije. Godinama je primat držala pauza između 1963. (Harambašićeva – Borongaj) i 1979. godine, kada je u promet puštena dionica od Držićeve preko Zapruđa do Sopota.
A taman 18 godina na čelu Zagreba je gradonačelnik Milan Bandić. Iako je formalno on otvorio produženje pruge do Dupca i Prečkog, projekti su to koji su započeli prije negoli je on preuzeo vlast.
>>> Oni obožavaju o sebi govoriti u trećem licu. Stručnjaci kažu: Čuvajte ih se!
Od tada do danas – ništa. Ulagalo se u obnovu voznog parka i postojeće infrastrukture, Zagreb se širio na sve strane, ali tramvajske pruge su tamo gdje su bile početkom stoljeća. Tramvaji voze prosječnom brzinom od 12 km/h, što je tek neznatno brže nego kada su ga vukli konji i kada se kretao brzinom od 8 km/h.
vezane vijesti
Premda je imao preduvjete za to da se vlakom poveže s novom zračnom lukom, grad se odlučio na varijantu tramvaja koja bi od nje do Kvaternikova trga trebala imati 19 stanica. U najavi, ali i daleko od realizacije, projekti su Sarajevske i linija koja bi trebala povezivati Črnomerec preko remize sa SRC-om Mladost.
Prije mjesec dana Grad je raspisao natječaj, a ovih dana došla je njegova ispravka za izradu studije razvoja tramvajskog prometa u Zagrebu, vrijedan pet milijuna kuna. Zadatak je u četiri elaborata napraviti analizu stanja tramvajskog kolosijeka, kontaktne mreže, ispravljačkih stanica i tramvajskog sustava.
>>> Od metroa do Paromlina: Video o 18 godina vladavine Milana Bandića i neispunjenim obećanjima
Kada bude gotova, studija će postati podloga za izradu 'Studije izvedivosti i analize troškova i koristi modernizacija tramvajske mreže na području Grada Zagreba'.
Između ostaloga, studija će trebati u posljednjem elaboratu sadržavati prognozni model za 2023. i 2033. godinu, a za svaki pojedini vremenski presjek bit će potrebno izraditi minimalno tri scenarija razvoja tramvajskog sustava i to scenarij S0, koji predstavlja do-nothing, scenarij S1 predstavlja do-something, a scenarij S2 predstavlja do-all.
Prema uvjetima iz natječaja, razvoj tramvajskog sustava treba temeljiti na ostvarivanju nekoliko ciljeva, među kojima je integracija sustava javnog prijevoza (tramvajski, autobusni i željeznički) u jedinstven sustav i popis predviđenih mjera za razvoj javnog prijevoza, a analiza bi trebala sadržavati scenarije za razvoj javnog prijevoza, popis predviđenih mjera za razvoj javnog prijevoza, prikaz scenarija za razvoj javnog prijevoza, prometne pokazatelje po scenarijima za razvoj javnog prijevoza i prijedlog razvoja tramvajskog sustava Grada Zagreba.
