Zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir danas je s kolegama, hrvatskim i slovenskim eurozastupnicima iz redova Europske pučke stranke na poziv Franca Bogoviča, slovenskog zastupnika u Europskom parlamentu, bivšeg ministra poljoprivrede Slovenije i bivšeg gradonačelnika Krškog, posjetila Krško prilikom čega je istaknula kako Hrvatskoj ne treba odlagalište nuklearnog otpada
Prilikom posjeta Krškom zastupnici su razgovarali o aktualnim slovensko-hrvatskim pitanjima te su obišli i Nuklearnu elektranu Krško (NEK) gdje su se susreli s članovima Uprave i Nadzornog odbora te direktorom Agencije za radioaktivne otpatke (ARAO). Za vrijeme radnog posjeta zastupnici su se upoznali s radom i planovima NEK-a te obišli i tehnološki dio elektrane.
Tijekom rasprave hrvatskih i slovenskih eurozastupnika s rukovodstvom NEK-a i ARAO-a Petir se osvrnula na trenutačnu situaciju u otvorenim pitanjima vezanima uz NEK i lokaciju na kojoj se planira izgraditi odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada
'Svaka država dužna je odgovorno se brinuti o svom radioaktivnom otpadu. Navedeno ne mora značiti i obvezu izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na teritoriju vlastite države ako se taj problem može na prihvatljiv način riješiti na međunarodnom planu ili dogovorom između partnera, pogotovo ako je dogovoreni model zbrinjavanja tog otpada od obostranog interesa', rekla je Petir.
Podsjetila je kako je u lipnju prošle godine u Dvoru organizirala konferenciju s temom 'Treba li Hrvatskoj odlagalište radioaktivnog otpada?' na kojoj je sudjelovao i zastupnik Franc Bogovič. Sudionici te konferencije usprotivili su se gradnji odlagališta na Trgovskoj gori zbog postojanja opasnosti od onečišćenja okoliša, osobito rijeke Une te su se složili kako je za Sloveniju i Hrvatsku najbolje pronaći zajedničko rješenje u Sloveniji.
'Republici Hrvatskoj ne treba odlagalište nuklearnog otpada. Nisko i srednje radioaktivni otpad koji nastaje kao posljedica medicinskih istraživanja i liječenja te polovicu radioaktivnog otpada koji moramo zbrinuti nakon prestanka rada Nuklearne elektrane Krško, ako je to moguće i ako je to interes obiju država, treba riješi zajednički u okviru dijaloga sa Slovenijom', kazala je Petir.
Zastupnica je izrazila zabrinutost i zbog činjenice što se Međudržavno povjerenstvo za praćenje provedbe Ugovora između Vlada Republike Hrvatske i Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane (MDU) posljednji put sastalo 20. srpnja prošle godine te je izrazila mišljenje kako bi ti sastanci trebali biti učestaliji jer se 2023. godina kao rok za dogovor o izgradnji odlagališta bliži. Pritom je izrazila nadu da će se nova hrvatska Vlada aktivnije baviti pitanjem nuklearke čije zatvaranje je predviđeno za 2043. godinu, kao i pitanjem odlagališta i zbrinjavanja nuklearnog otpada i to na zadovoljstvo svih uključenih strana.
Radni sastanak hrvatske i slovenske delegacije zastupnika EPP-a nastavlja se razgovorom o temi migracija i postavljanju žilet-žice na granici s Hrvatskom.
Petir ocjenjuje kako je taj čin u potpunosti neopravdan i štetan za dobrosusjedske odnose dvije države, a osobito za ljude koji žive na pograničnim područjima i njeguju dobrosusjedske odnose. Veliki je problem što takva zapreka priječi slobodno kretanje divljih životinja, ubija ih i šteti ostvarivanju ciljeva očuvanja biološke raznolikosti Europske unije.
Eurozastupnica smatra da je potrebno štititi državnu granicu, a na Sloveniji je tim veća odgovornost jer čuvaju i ulazak u schengenski prostor. Ipak, prije postavljanja ograde od žilet-žice bilo je nužno preispitati postoji li bolje rješenje i na koji način će se postavljanje žice odraziti na život ljudi i životinja koji žive u pograničnom području.