Marijana Petir najvrednija je od četvorke novih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu prema stranici mepranking.eu koja mjeri aktivnosti eurozastupnika, a ostalo troje novih zastupnika, Jozo Radoš, Ivan Jakovčić i Davor Škrlec još se nalaze u fazi uhodavanja
Škrlec i Jakovčić još nisu imali nijednu aktivnost, a Radoš je imao svega jednu – priključio se zajedničkom prijedlogu za rezoluciju o eskalaciji nasilja između Izraela i Palestine. Marijana Petir ukupno ima četiri aktivnosti; Europskoj komisiji uputila je dva pitanja te je dvaput govorila na plenarnoj sjednici.
U pismima Europskoj komisiji tražila je da EK obavi nadzor sjemena koje je tvrtka Monsanto, najpoznatija po GMO proizvodima, donirala Hrvatskoj i da EK zaštiti prava građana Slavonskog Broda na čist okoliš i zdravlje od zagađenja iz rafinerije nafte u Bosanskom Brodu u Bosni i Hercegovini. Također, prema stranici mepranking.eu, sudjelovala je u raspravi o nezaposlenosti mladih i debatirala o povlačenju direktive o porodiljnom dopustu.
Stranica do u detalje mjeri sve aktivnosti zastupnika, od pitanja, prijedloga, izvještaja, amandmana, mišljenja, govora i deklaracija. Iako, treba dopustiti odmak, jer samo suhi statistički podaci o aktivnostima mogu zavarati, jer je, naravno, važnija kvaliteta od puste kvantitete.
Najaktivniji su zastupnici HDZ-a, već uhodani u sustav iz prošlog mandata, Andrej Plenković, Davor Ivo Stier i Dubravka Šuica. Plenković, koji zauzima visoko 39. mjesto u konkurenciji 751 zastupnika, ima 12 aktivnosti, Stier 11, a Šuica osam, znatno više od kolega iz suparničkog SDP-a, Tonina Picule i Biljane Borzan, koji imaju četiri, odnosno tri aktivnosti, koji su također hrvatski starosjedioci u Europskom parlamentu.
Najaktivniji Plenković priključio se zajedničkim prijedlozima te rezolucijama o stanju o Nigeriji, Sudanu, Ukrajini i Egiptu, ali je imao i samostalne prijedloge o stanju u tim zemljama. Četiri je puta govorio na plenarnim sjednicama na teme nezaposlenosti mladih, EU proračunu, grčkom predsjedavanju Europskom unijom i ponovno stanju u Ukrajini.
SDP-ova uzdanica Tonino Picula također se priključio zajedničkoj rezoluciji o Ukrajini, a imao je i svoj prijedloge te je dvaput govorio na plenarnim sjednicama, jednom o situaciji u Ukrajini, a drugi put o programu talijanskog predsjedništva Europskom unijom.
Usporedbe radi, recimo i da Viviane Reading, bivša povjerenica Europske komisije za pravosuđe koja se 1. srpnja vratila u zastupničke klupe, a u Hrvatskoj je dobro poznata iz slučaja Perković, kada je prijetila sankcijama ako službeni Zagreb ne ispoštuje Europski uhidbeni nalog i izruči bivšeg udbaša Njemačkoj, također još uvijek nema nijednu zastupničku aktivnost. Martin Schulz je pak radoholičar; već ima 44 aktivnosti u novom sazivu Europskog parlamenta koji je počeo s radom 1. srpnja.
Novi saziv tek je počeo, ali sigurno je da ćemo pozorno pratiti koliko rade i čime se bave naši zastupnici u Europskom parlamentu.