Petorica bivših hrvatskih vojnika uhićena su danas zbog sumnje da su počinili ratni zločin u akciji Medačkome džepu za koji je po zapovjednoj odgovornosti pravomoćno već osuđen bivši general Mirko Norac, doznaje se od izvora bliskog istrazi. Dvojica bivših pripadnika HV-a uhićena su u Gospiću, a po jedan u Zagrebu, Bjelovaru i Selcu
Još nije poznat identitet uhićenika i što im se stavlja na teret, no neslužbeno se doznaje da je riječ o neposrednim počiniteljima zločina koje je otkrila policija te da ih se tereti za ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika.
Slučaj vodi zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo u kojemu zasad ne žele otkrivati pojedinosti.
Za zločine u Medačkome džepu pravomoćno je osuđen general Mirko Norac, koji je krajem studenoga prošle godine pušten na uvjetni otpust pošto je odslužio dvije trećine kazne. Norac je osuđen na šest godina zbog ratnih zločina u Medačkome džepu i na 12 godina zbog zločina na gospićkome području pa mu je Vrhovni sud odredio jedinstvenu kaznu od 15 godina.
Za zločine u Medačkome džepu po zapovjednoj odgovornosti sudilo se i generalu Rahimu Ademiju, koji je pravomoćno oslobođen jer je, po obrazloženju suda, imao suženu ovlast 'zbog paralelne linije zapovijedanja' koju je u ime tadašnjega načelnika Glavnog stožera Janka Bobetka vodio admiral Davorin Domazet Lošo, koji je Norcu izdavao zapovijedi.
Na suđenju su Ademi i još nekoliko svjedoka izjavili da je akcijom zapovijedao Domazet, koji je to, pak, porekao, ističući da je njegova uloga bila samo savjetodavna.
Norac je, pak, ustvrdio je sud imao punu zapovjednu ovlast u odnosu prema 9. gardijskoj brigadi i njezinim pridruženim domobranskim postrojbama.
Na području Medačkoga džepa su 9. rujna do 17. rujna 1993, kada su se hrvatske snage povukle i područje predale UN-ovim 'mirovnjacima', ubijena su 23 srpska civila i pet zarobljenih vojnika, a uništeno je 300 građevina.
Suđenje Ademiju i Norcu, kojemu je predsjednik države Ivo Josipović oduzeo generalski čin, počelo je na zagrebačkome Županijskom sudu u lipnju 2007. i trajalo je gotovo godinu dana. Riječ je o prvom slučaju koji je Hrvatskoj prepustio Haaški sud.
Nakon suđenja neke nevladine udruge iz Hrvatske, ali i međunarodna nevladina organizacija za promicanje i zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI) prozvale su hrvatske vlasti da su propustile pokrenuti istrage protiv nekih visokih vojnih i političkih dužnosnika iako ima javno dostupnih sudskih podataka koji bi ih mogli teretiti.
