Upozorio je i da je zdravstveni proračun smanjen za petinu.

„Deset ministara u zadnjih 25 godina najavljivalo je reformu zdravstva. Bez obzira na sve moguće strategije i planove koje su donosili, dan-danas nema financijske ni kadrovske održivosti sustava", ocijenio je Petrov na konferenciji za novinare.

Upozorio je da Hrvatskoj trenutačno nedostaje 4 000 medicinskih sestara, a računa se da će u idućih pet godina njih još 7 000 otići u mirovinu. Postoji li možda to u reformi i zakonskim aktima? A koliko nam nedostaje liječnika? Danas ima više od tri milijuna prekovremenih sati sati i za to treba zaposliti 1 600 liječnika, a u primarnoj zdravstvenoj zaštiti još njih 400 - da bi zdravstvena zaštita bila dostupna svima. "Postoji li to u zakonskom paketu? Nema ničega", istaknuo je Petrov pitajući "o kojoj onda mi reformi pričamo".

Podsjetio je da je ministar Beroš izjavio da planiraju 600 specijalizacija kroz primarnu zdravstvenu zaštitu, povećanje platnih koeficijenata za mlade liječnike, povremeni rad bolničkih specijalista, a od svega što je nabrojao, kaže Petrov, nema ničega u zakonskim prijedlozima. Jedno je što oni pričaju, a drugo ono što dođe kao zakonski prijedlog, ustvrdio je, naglasivši da zdravstvena zaštita treba biti jednako dostupna svima - a nije, niti će po novom biti.

„Što se tiče financijske održivosti, u proračunu za 2023. sredstva za zdravstveni sustav su smanjena za jednu petinu, a u ta sredstva ulaze, ne samo usluge, nego i materijal, lijekovi, energenti. Smanjiti za jednu petinu u trenutku kada su troškovi svih usluga, proizvoda i energenata skočili za 20-30 posto i više? Koga se zavarava i zbog čega, kakva je ovo reforma?”, upitao je Petrov.

Most za otvaranje tržišta obveznog zdravstvenog osiguranja

Predsjednik Mostova Savjeta za zdravstvo Ivan Bekavac u iscrpnoj kritici zdravstvenog sustava ustvrdio je da HZZO u evidenciji ima 236 tisuća više osiguranika nego što Hrvatska ima stanovnika.

Naglasio je i da su posebno ugrožena ruralna područja i otoci, gdje građani jednako iz svojih plaća izdvajaju za zdravstvo, 16,5 posto, kao i građani u Zagrebu, gdje su pacijentima dostupne velike bolnice i brojni specijalisti. "To je legalna diskriminacija pacijenata koji ne žive u gradovima", ustvrdio je.

Među ostalim, kazao je da nema ni reforme hitne medicine te da podržavljenje županijskih zavoda za hitnu medicinu pod upravu državnog zavoda neće skratiti vrijeme čekanja hitne pomoći, niti povećati učinkovitost hitne medicine.

Most predlaže prenošenje ovlasti određivanja cijena medicinskih postupaka s HZZO-a drugom državnom tijelu koje će okupljati sve zainteresirane strane - zdravstvene ustanove, osiguranja, udruge pacijenata i zdravstvenih stručnjaka i druge kako bi se odredile realne cijene rada, materijala i troškova te tako postigla osnovna razina sigurnosti i kvalitete u cijeni postupka.

Naveo je da Most predlaže i otvaranje tržišta obveznog zdravstvenog osiguranja jer je to, kako smatra, jedan od alata ispravljanja dugogodišnje štete koju nanosi postojeći model držanja glave u pijesku.

Zakon nije jasno propisao načine uvođenja učinkovite sustavne kontrola kvalitete i sigurnosti bolesnika u zdravstvu, niti cjelovito praćenje ishoda liječenja, a listama čekanja se nitko kontinuirano sustavno ne bavi, upozorio je Bekavac.