'Zvali smo ribnjačarske stručnjake s kojima surađujemo i oni su nam potvrdili da se radi o pirani, ali svi kažu i da ova riba kod nas nije onako opasna kao što se misli', ustvrdio je Dimnjašević

Voditelj katedere za ribarstvo na osječkom Poljoprivrednom fakultetu Anđelko Opačak po izgledu na snimkama ocijenio je da se nesumnjivo radi o ribljoj vrsti pirani koja potječe iz Južne Amerike i nastanjuje područje Amazone.

'Na to upućuje jaka donja i gornja čeljust, izraženi šiljasti zubi, boja, forma, izgled peraja, nesumnjivo se radi o pirani', rekao je.

Premda se ljudima na spomen ove životinje javljaju zastrašujuće filmske scene izjedanja ljudi, Opačak kupače smiruje informacijom da pirana u Dravi ne može ni teoretski opstati jer joj kao tropskoj stanovnici ne odgovaraju klimatski uvjeti Slavonije.

'Temperature dravske vode sada je 23-24 stupnja, zimi i niža, a pirani treba oko 30 stupnjeva. Ona ovdje može samo kratko živjeti i ne može prezimiti osim uz neku toplanu koja ispušta toplu vodu', objašnjava Opačak

U Dravi ona neće naći ni dovoljne količine mesa koje joj je inače glavna hrana, pa će posegnuti za fitoplanktonima i biljem ne bi li utažila glad. Kad bi se i pokušala razmnožiti u našim vodama, pirana bi imala problema s drugim slatkovodnim grabežljivcima.

Da bi se smatrala prilagođenom, odnos piraninih spolova trebao bi biti 50-50 posto, a to nije uspjelo ni agresivnoj babuški uočenoj kod nas 1968. godine. Mogućnost križanja s drugim našim slatkovodnim ribama moralo bi se ipak laboratorijski istražiti.

Osječani se na Dravi kupaju na najmanje pet kupališta od kojih je jedino Kopakabana službena i sa spasilačkom službom. Profesor Opačak kaže da je kupanje, što se pirana tiče, sigurno jer u Dravi postoje veći i zubatiji grabežljivci – štuke, somovi po 200-400 kilograma – koji dosad nisu napadali.