Kada je Božidar Kalmeta 2004. došao u Ministarstvo prometa, dugoročna zaduženost Hrvatskih autocesta bila je 9,3 milijarde kuna, a na odlasku, krajem 2011., ta je zaduženost narasla na oko 22 milijarde kuna, otkriva Jutarnji list
Kako je u sedam godina njegova mandata došlo do tako enormnog podizanja zaduženosti HAC-a? Dio odgovora na to pitanje daje Dražen Guštin u pismu ministru prometa Siniši Hajdašu Dončiću, čije dijelove prenosimo iz Jutarnjeg lista
Guštin navodi da razlozi visoke zaduženosti sežu već u 2005., kada su ugovori sklapani samo na osnovi idejnog rješenja, dakle bez konkretnih troškovnika i projekata. U to vrijeme Kalemeta je već bio smijenio Stanka Kovača i postavio Marija Crnjaka te je smijenjena kompletna vodeća garnitura HAC-a osim Josipa Sapunara i Zlatka Turčića. Sljedeća važna godina je 2007., kada Vlada donosi rebalans plana građenja HAC-a. Razina investicija za tu godinu podiže se sa 2,4 na čak 4,3 milijarde kuna. Sredstva su iz kreditnog zaduženja. Naravno, sve u izbornoj godini.
Godinu dana poslije, piše Guštin u svom pismu, aneksima ugovora na Ugovor o građenju za dionicu Ravča - Ploče vrijednost radova podiže se za maksimalno dopuštenih 25 posto. Guštin tako tvrdi da je u trenutku izrade te analize vrijednost radova na toj dionici podignuta za 175 milijuna kuna. I onda dolazi predizborna 2009. Tada su bez osiguranih sredstava i na osnovi samo idejnih projekata ugovoreni radovi u vrijednosti 13,5 milijardi kuna na različitim dionicama.
