U sadašnjem Ministarstvu znanosti i obrazovanja smatraju da je problem u zaostalom obrazovnom sustavu.

'Između ostalih, riječ je o većim dijelom zastarjelom sustavu poučavanja i učenja koji ne osigurava djeci znanja i vještine za rješavanje konkretnih problema i zadataka', navodi Divjak te dodaje kako s druge strane vesele vrlo pozitivni pomaci i dobri rezultati u STEM području jer je upravo jačanje toga, u Hrvatskoj deficitarnog područja, jedan od ključnih ciljeva Ministarstva.

Od jeseni kreće obrazovna reforma koja bi trebala promijeniti i poboljšati postojeći sustav te omogućiti učenicima da izađu iz škole sa znanjem potrebnim za život.

'Poboljšanja su moguća odmicanjem od učenja činjenica napamet i usmjeravanjem na podizanje vještina rješavanja problema i kritičkog razmišljanja tako da bismo dobili bolje rezultate na višim razinama. Upravo to je zadaća obrazovne reforme. Međutim reforma se ne uvodi zbog mature, nego da našim učenicima omogućimo stjecanje vještina primjenjivih za život', objašnjava Divjak.

>>> Kako se stvaraju neznalice: Znate li koliko treba znati za prolaz na maturi?

No ne slažu se svi s time da je ova reforma rješenje za postojeće probleme. Bivša ministrica Ljilja Vokić smatra kako je apsurdno dati tablete učenicima prvog razreda.

'Gdje su čovjek i druženje? Djeca će postati zombiji. Važno je rasteretiti gradivo i usmjeriti djecu na razmišljanje, povećati plaće nastavnicima te omogućiti svima jednake uvjete. To predlažu ljudi koji nikada nisu radili u školi i ne razumiju je. To je sve samo biznis', naglašava Vokić, ministrica od 1994. do 1998. godine, te dodaje da za primjer treba uzeti europske zemlje poput Austrije, Slovenije, Češke i Slovačke.

Na upit zašto reforme u obrazovanju traju već 26 godina, a rješenja još uvijek nema, istaknula je kako je problem u tome što nema dovoljne potpore i sredstava.

>>> 'Uči se za znanje, a ne za ocjenu, ali znanje moramo ocijeniti'

Da za primjer treba uzeti druge europske zemlje, pogotovo u matematičkim, prirodoznanstvenim i gospodarstvenim područjima, slaže se i Predrag Šustar, na mjestu ministra znanosti i obrazovanja 2016. godine.

'Sigurno je to da sustav treba reformirati. No prvo treba odrediti što je to zastarjelo. Prijašnji sustav ima i dobrih rezultata. Ne može se samo odbaciti staro i uvesti novo. Potrebno je uključiti i nastavnike, od njih se kreće jer su oni ti koji prenose znanje. Potrebna je i precizna analiza koja nije kvalitetno provedena. Također, više pozornosti treba obratiti na recenzije vezane uz obrazovnu reformu. Onda treba ići u reformu', objašnjava Šustar te dodaje da je treba provoditi brzo i gradualno jer je problem to što živimo u svijetu u kojem se promjene događaju jako brzo.

Šustar je istaknuo i važan propust obrazovne reforme koja kreće od jeseni.

'Reforma ne uključuje visoko školstvo, što je vrlo važan čimbenik, a na sveučilištima ima puno prostora za napredak. Odnosi se samo na osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, što je dobro, ali tu staje. Reforma treba ići od početka do kraja', ističe.

Dodaje i kako zaostajemo za ostalim državama, primjerice nedostaje nam tehničko sveučilište. Osim toga, sve više nastavnika i mladih talentiranih ljudi odlazi u inozemstvo, što ne smijemo dopustiti.

U odnosu na Vokić, Šustar smatra da je problem u nedostatku političke volje, odnosno političari se moraju dogovoriti, što je kočnica u provedbi reforme u obrazovanju.

>>> Pitali smo zašto sve više učenika pada maturu, odgovor bi vas mogao iznenaditi

Vedran Mornar, ministar od 2014. do 2016. godine, slaže se s aktualnim vodstvom Ministarstva da je sustav zastario te da je potrebna reforma, a sadrži li ona sve potrebno kako bi se riješili postojeći problemi, to nije htio komentirati.

'Sustav je inertan te treba volje, rada i financija. Nadam se da sada ima toga', njegov je odgovor na upit zašto već skoro 30 godina nema odgovarajućeg rješenja.

‘Osim što je svima postalo jasno da državna matura prikazuje realno stanje u sustavu obrazovanja, nedvojbeno je to da ona objektivno i nepristrano, pod jednakim uvjetima i kriterijima, vrednuje učenička postignuta znanja, vještine i sposobnosti’, objašnjava još jedan bivši ministar znanosti i obrazovanja, Dragan Primorac, te dodaje kako je sustav potrebno razvijati i prilagođavati, a ne čekati da se mijenja sam od sebe.

'Državna matura je uvedena prije više od desetljeća i naravno da je pitanje je li ovaj sjajan projekt istodobno praćen nužnim promjenama metoda i oblika poučavanja koje su od početka trebale pratiti koncept državne mature', ističe.

Također, naglašava kako sustav nije teško ili nemoguće mijenjati te navodi primjer iz svoga mandata, od 2003. do 2009. godine.

'Tako je, primjerice, na početku moga mandata 2003. godine Hrvatska imala svega sedam posto osoba sa završenim sveučilišnim studijem. Zbog nebrojenih mjera koje smo uveli u sustav visokog obrazovanja danas Hrvatska ima 25 posto osoba sa završenim sveučilišnim studijem', kaže Primorac.