Od državnog vrha službeno se krajem prošlog tjedna oglasio samo premijer Zoran Milanović te je u intervjuu za BBC kazao da bi ruski zračni udari, bez obzira na opasnost od sukoba s Amerikancima, možda mogli predstavljati 'tračak nade' u kraj sukoba ako pomognu da se uništi neprijatelj. Njegova je simpatija prema Rusiji posebno zanimljiva, s obzirom da dolazi od premijera države koja je članica NATO-a.

U međuvremenu je situacija postala malo napetija jer je prema tvrdnjama sirijske opozicije Rusija u svojim zračnim napadima gađala i pozicije pobunjenika te ubila civile, a prije koji dan došlo je i do upada ruskih zrakoplova u turski zračni prostor. Na to Zapad ne gleda s odobravanjem, a upozorenje je stiglo i od Sjevernoatlantskog vijeća u kojem sjede veleposlanici članica NATO-a.

Priklanjaju li se ruskom ili američkom rješenju, priupitali smo i aktualne saborske zastupnike te političare s iskustvom u vanjskoj politici i diplomaciji.

Glavni je problem, napominje za tportal predsjednik saborskog Odbora za europske poslove, SDP-ov Daniel Mondekar, to što jedna strana, točnije Rusija, brani Asada dok druga strana, SAD, misli da je on diktator i zločinac pa potpomaže pobunjenike.

'Poanta je u tome da bi najbolje rješenje bila međunarodna koalicija koja bi eliminirala ISIL, a onda osigurala uvjete za demokratski razvoj zemlje. Znači, demokratski izbori', poručio je za tportal Mondekar.

Na sličnom tragu je i HDZ-ov međunarodni tajnik Miro Kovač. 'Samo integrirano djelovanje SAD-a, Rusije, EU-a i zemalja regije može dovesti do održivog rješenja za Siriju', kazao je Kovač za tportal.

Za zajedničku akciju zalaže se i bivša premijerka Jadranka Kosor. 'Mislim da bez zajedničke akcije najvećih svjetskih sila i drugih ovaj problem, koji se pokazuje svjetskim političkim karcinomom, ne može biti riješen. Nužno bi bilo, ako se želi postići trajno rješenje, da se vodi računa o tome da su ugroženi i ljudi u Siriji, da je ugrožen cijeli EU i da se radi o globalnom problemu. Ovdje se radi o Asadovom režimu i ISIL-u, radi se terorizmu koji je globalni problem i nema nijednog trajnog rješenja ako velike sile budu nastupale samostalno i ako budu vodile i političke ratove', pojašnjava Kosor za tportal.

Hrvatska se u ovom slučaju mora postavljati kao članica EU-a, međutim 'zasad ni tu nema prijedloga koji bi bili čvrsti, zajednički prijedlozi', kaže Kosor. Iako je teško vidjeti kako bi se Rusiju i SAD moglo primiriti po pitanju njihovog stava o Asadu, Kosor je uvjerena da do dogovora može doći 'ako se na problem i ono što se događa u Siriji gleda širom otvorenih očiju, kao svjetski problem'.

'Asadov režim jest diktatorski, ali tu je i ta ogromna prijetnja ISIL-a, prijetnja cijelom svijetu. U uništenju tog mraka bez minimuma dogovora između Rusije i Amerike i svih drugih velikih sila ne može doći do rješenja. Uvjerena sam da će prevladati neka vrsta minimuma i razuma', poručuje Kosor za tportal.

Zajedništvo ističe i ORaH-ova predsjednica Mirela Holy, no pritom ne misli na zajedništvo u vojnim akcijama.

'U otvorenom pismu koje sam pisala premijeru vezano uz izbjegličku krizu napisala sam da treba rješavati uzroke problema i tada smo se kao stranka založili za mirovnu operaciju u Siriji pod okriljem UN-a. Jasno je da se ova situacija neće srediti ako se ISIL-u ne prereže glava', kaže Holy za tportal.

U središtu drugačijeg pristupa Rusije i SAD-a prema rješavanju problema u Siriji je i ruski drugačiji stav prema Asadu, pri čemu Amerika smatra da se radi o diktatoru.

'Asad je bio takav i prije pa nije nikome smetalo dok se nisu našli ugroženi američki naftni interesi. Ponavlja se scenarij kao u Iraku i u Libiji. Ako je Amerikancima toliko stalo do demokracije i diktatora, onda bi se trebali pozabaviti Saudijskom Arabijom, državom koja ima šerijatske zakone. Radi se o golim interesima', poručuje Holy za tportal.