termin prijepora

Pitali smo predsjednicu zašto i dalje tvrdi da je Hrvatska bila iza željezne zavjese

04.10.2017 u 17:24

Bionic
Reading

Predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović dio javnosti učestalo kritizira zato što prilikom vanjskopolitičkih susreta ističe da se Hrvatska, tada unutar Jugoslavije, nalazila iza takozvane željezne zavjese. Tportal doznaje s Pantovčaka zašto predsjednica inzistira na tom pojmu

Podsjetimo, predsjednica je u utorak tijekom posjeta Rumunjskoj kazala da postoji puno sličnosti između dvije zemlje jer su obje imale iskustvo života iza željezne zavjese u društvima koja nisu bila otvorena. Ovo nije prvi put da nas predsjednica svrstava iza željezne zavjese.

Slično je izjavila i prije nešto više od dva mjeseca u Varšavi, na sastanku Inicijative tri mora, na kojem je posebni gost bio i američki predsjednik Donald Trump.    

'S padom Berlinskog zida i komunizma te završetkom Hladnog rata sve su zemlje istočne Europe izrazile želju ponovno se ujediniti s drugim europskim zemljama i postati dijelom europske zajednice naroda', kazala je predsjednica u Rumunjskoj.

S Pantovčaka su nam objasnili da predsjednica koristi originalnu kovanicu iron curtain, koju je u svom govoru 5. ožujka 1946. godine izrekao Winston Churchill, precizno odredivši geografsku podjelu zemalja sa socijalističkim, odnosno komunističkim političkim i gospodarskim sustavom od Crnog preko Jadranskog mora, a upravo kaže da je Trst granica, do Baltika.

Na Pantovčaku doznajemo da predsjednica pri tome ne podcrtava različitosti tih sustava, koje su bile očite osobito u Jugoslaviji, već koristi istu kovanicu zbog geografskog pojasa kojem pripada upravo svih 12 zemalja Inicijative tri mora, važne gospodarske inicijative koju je ona pokrenula.

Churchill je u svom govoru iz 1946. godine kazao da se od Szczecina na Baltiku do Trsta na Jadranu željezna zavjesa spustila nad kontinentom. Iza te linije stoje svi glavni gradovi zemalja središnje i istočne Europe: Varšava, Berlin, Prag, Beč, Budimpešta, Beograd, Bukurešt i Sofija. Churchill se negativno izrazio o moskovskoj kontroli zemalja iza željezne zavjese, upozoravajući na tamošnji nedostatak demokracije i na policijski režim.

Kolinda Grabar-Kitarović u društvu supruga na utakmici Hrvatska - Wales
  • Kolinda Grabar-Kitarović
  • Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila članove Kluba 100 kapi Rijeka
  • Kolinda Grabar Kitarović i Andrzej Duda
  • Kolinda Grabar Kitarović
  • Kolinda Grabar Kitarović
    +106
Sva lica Kolinde Grabar Kitarović Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Kritičari zamjeraju hrvatskoj predsjednici to što nas svrstava u zonu sovjetskog utjecaja jer bivša Jugoslavija nije bila dijelom Varšavskog pakta te je u tadašnjoj blokovskoj podjeli svijeta vodila politiku nesvrstanosti i bila jedna od osnivačica Pokreta nesvrstanih.

Povjesničar Tvrtko Jakovina kritizirao je predsjednicu u tekstu koji je objavio u Globusu nakon što je ona prvi put kazala da se i Hrvatska nalazila iza željezne zavjese jer smatra da to nije istina i da Grobnik, u kojem se rodila Grabar Kitarović, nije bio u sovjetskoj zoni utjecaja.

No u tom tekstu napisao je i nekoliko povijesnih zanimljivosti koje zasigurno ne znaju svi. Jakovina navodi da je termin željezna zavjesa u hladnoratovskom kontekstu lansirao britanski premijer Winston Churchill, no nije ga izmislio, kaže, jer je o njemu govorio britanski vojni vrh u vrijeme dok su još trajale borbe u Belgiji za vrijeme Prvog svjetskog rata, o njemu je govorio i nacistički šef propagande u kontekstu Sovjetskog Saveza, a i ruski emigranti nakon Lenjinova preuzimanja vlasti.

Jakovina tvrdi da je Churchillov govor izazvao žestoke reakcije - neki su ga opisali pozivom na novi rat, a mnogi su govorili da je to bio pravi početak Hladnog rata. Nakon toga termin je sve češće bio u optjecaju i ušao je u žargon svjetske politike, a onda i historiografije.

Željezna zavjesa dijelila je Europu i svjetove slobode od svjetova u kojima se sudilo pristrano i gdje su neslobode bile velike.