Za sanaciju Uljanika, prema procjenama, država bi trebala iskeširati najmanje 350 milijuna eura. Kada se tome pribroje odobrena jamstva od 660 milijuna eura, ceh bi mogao biti puno veći. No koliko će porezne obveznike u konačnici koštati spašavanje pulskog brodogradilišta, ovisit će to i o uspješnosti 'terapije' koja čeka zeleno svjetlo Bruxellesa
Prema izračunu Instituta za javne financije, Hrvatska je od 1992. do 2015. na restrukturiranje i sanaciju brodogradilišta potrošila oko 30 milijardi kuna proračunskog novca.
Najviše je utrošeno na spašavanje Brodosplita – oko 11 milijardi kuna – a slijede 3. maj (8,5 milijardi kuna), Uljanik (4,4 milijarde kuna), Brodotrogir (4,3 milijarde kuna) i Kraljevica (1,9 milijardi kuna).
Stoga smo vas pitali treba li država nastaviti spašavati brodogradilišta. U anketi je glasao 2821 čitatelj tportala, od kojih samo 18 posto smatra da bi trebalo nastaviti spašavati brodogradilišta, dok njih 82 posto misli da država to više ne bi trebala činiti.
Zadnji krug restrukturiranja pod paskom Europske komisije započeo je 2013. i zahvatio tri od pet velikih brodogradilišta - Brodosplit, Brodotrogir i 3. maj. Ta brodogradilišta ujedno su dobila nove vlasnike - Brodotrogir je pripao Kermas energiji Danka Končara, Brodosplit DIV-u Tomislava Debeljaka, a 3. maj pulskom Uljaniku.
Od preostala dva brodogradilišta, Kraljevica je završila u stečaju, a Uljanik je bio dovoljno zdrav da izbjegne restrukturiranje.
