Josipović je konferenciju iskoristio i za sastanke s predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem te Bakirom Izetbegovićem, bošnjačkim članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, s kojima je razgovarao o otvorenim pitanjima između zemalja.

Otvorena granična pitanja između Hrvatske i Bosne i Hercegovine su prioritet o kojima stalno, pa i danas razgovaramo, složili su se Josipović i Izetbegović.

'Mi znamo da postoji sporazum koji je potpisao još predsjednik Tuđman, koji iz nekih razloga nije ratificiran. To je jedan od mogućih načina rješavanja graničnog pitanja. Mislim da on u velikoj mjeri zadovoljava interese obje zemlje, pa i načelo da bivše granice republika postaju nove granice država', rekao je Josipović.

'Mislim da je dobro da je predsjednik Josipović potvrdio da je spreman raditi na bazi sporazuma Tuđman - Izetbegović. Moje je mišljenje jednako njegovom', slaže se Izetbegović.

Osim o graničnom pitanju, Josipović je s Izetbegovićem razgovarao i o ostalim otvorenim pitanjima između Hrvatske i BiH.
'Zajednički smo izrazili svoje stanovište kako pozicija Hrvata u BiH treba biti onakva kakvu je zapravo idealno i zamišljena – jednakopravna, zajedno s druga dva konstitutivna naroda', istaknuo je Josipović.

'Hrvatska je spremna pomoći BiH u smislu rješavanja jedne ustavne reforme koja će napraviti funkcionalnu državu koja će ubrzati europski put BiH-a i koja će omogućiti da se svi narodi BiH-a osjećaju komotno, da su jednakopravni', dodao je Izetbegović.

'Posebno se razgovaralo i o povratku jer znamo da posebno u Posavini veliki broj Hrvata nije još ušao u svoje domove', istaknuo je Josipović.

Razgovora je bilo i o gospodarskoj suradnji, posebice o izgradnji koridora 5C koji je važan za obje zemlje. 'To je jedan od onih koridora koji bi srednju Europu trebali povezati s Jadranom odnosno Lukom Ploče. Konstatirali smo da postoji puno točaka u politici BiH i Hrvatske i isto tako zajedno gledamo u europsku budućnost. Hrvatska će nešto prije ući u EU, ali će učiniti sve da pomogne BiH na njezinom putu prema NATO-u i EU-u', zaključuje Josipović.

O graničnom pitanju Josipović je jučer pričao i s crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem. 'To je stalna tema razgovora. Mislim da postoje dvije mogućnosti, jedna je da se ide na arbitražu, a druga je da se negdje slijedi trag ovog privremenog sporazuma, uostalom kako i život pokazuje u dobroj mjeri zadovoljava interese i jedne i druge strane. Stvar je razgovora, hoće li biti potrebno ići na arbitražu ili će se možda izvan skupe i neizvjesne arbitraže za obje zemlje, naći zadovoljavajući sporazum', istaknuo je Josipović.

Na pitanje je li s Vujanovićem pričao o ratnoj odšteti Crne Gore Hrvatskoj o kojoj se vrlo malo priča, rekao je kako o tome nije bilo riječi jer je to u nadležnosti vlada. 'Inače u svim ovim pitanjima, i pitanjima razgraničenja i međusobnim odnosima, veliku, važnu i odlučnu ulogu igraju naše vlade. Evo ja uvijek potičem i hrvatsku vladu da radi na svim otvorenim pitanjima uključujući i ovo. Mislim da je vrijeme da se rezimiraju svi mogući razgovori i aktivnosti na rješavanju svih otvorenih pitanja', zaključio je Josipović.