Zadani rok od godine dana za rješavanje hrvatsko-slovenskog graničnog spora na arbitražnom tribunalu, koji je predviđen Rehnovim prijedlogom, vjerojatno je prekratak, ocijenio je u razgovoru za tjedni prilog "Mag" ljubljanskog "Dela" stručnjak za međunarodno pravo i voditelj hrvatskog dijela bivše međudržavne komisije za arbitražu, akademik Davorin Rudolf.
"Stvar se želi završiti u roku od godinu dana. Mislim da je rok prekratak. Po mojem bi mišljenju malo vijeće Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Haagu ili arbitraža o tome odlučivali najmanje godinu i pol dana, a veliko vijeće ICJ-a i dulje", rekao je Rudolf u razgovoru u kojemu je istaknuo da je pitanje granice u Sloveniji previše ispolitizirano
"Stručnjaci su već odredili cijeli tok granice na kopnu osim zadnjih šest kilometara u Istri, a Slovenija bi sve dijelove granice za koje smatra da su sporni mogla tražiti na sudu ili pred arbitražom. Zato ne mogu razumjeti zašto ne želi na međunarodni sud ako je uvjerena da je u pravu", rekao je Rudolf.
Istodobno je bivši ministar vanjskih poslova upozorio da je pitanje granice toliko ispolitizirano da je narušilo odnose dva prijateljska naroda i dviju država, osobito zato što je uzeto kao izgovor za blokadu hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om.
"Političari su stvorili zlovolju na obje strane. Kao hrvatski građanin mogu vam reći da je odluka Boruta Pahora i dijela slovenske političke elite o blokadi hrvatskih pristupnih pregovora ogorčila ne samo vladu nego i građane. Oni nose povijesnu odgovornost za pogoršanje hrvatsko-slovenskih odnosa. Hrvati žele u EU i toliko smo već napravili da bi zadovoljili birokrate u Bruxellesu. I tko nas je onda blokirao? Slovenija s kojom smo 70 godina bili u zajedničkoj državi, s kojom dijelimo dio povijesti, s kojom smo u vrijeme osmostaljivanja odlično surađivali. Zato morate razumjeti naše ogorčenje", rekao je Rudolf u razgovoru za "Mag".
Rudolf je objasnio da je rad arbitražne međudržavne komisije slovenskih i hrvatskih stručnjaka završio bez rezultata isključivo zbog slovenskog ustrajanja na nedefiniranom "načelu pravičnosti" (ex aequo et bono) po kojemu ICJ nikad nije donosio presude. To načelo koje su kao uvjet postavljali sa slovenske strane po njegovim je riječima bila jedina sporna točka u realizaciji neformalnog sporazuma Janša-Sanader s Bleda da se granično pitanje iznese pred ICJ.