Neophodno smanjenje proračunskog deficita Vlada bi trebala provesti isključivo na rashodnoj strani, i to rezanjem plaća i materijalnih troškova u visini 10 do 15 posto, preporučuje Hrvatska usluga poslodavaca na temelju iskustava europskih zemalja koje su prošle proceduru prekomjernog deficita
'Fiskalna konsolidacija je preduvjet ubrzanja rasta i povećanja broja zaposlenih', poručuje Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, ističući da ulazak hrvatske u proceduru prekomjernog deficita predstavlja zadnju prigodu da se u ovoj i sljedeće dvije godine riješi strukturni problem javnih financija.
HUP-ov analiza iskustva osam zemalja članica EU-a (Češka, Slovenija, Slovačka, Poljska, Bugarska, Mađarska, Latvija i Rumunjska) s procedurom prekomjernog deficita, pokazuje da u prosjeku nekoliko puta veći doprinos fiskalnoj prilagodbi dolazi s rashodne strane u usporedbi s prihodnom stranom proračuna.
'U Hrvatskoj je dosegnut limit fiskalnog kapaciteta što znači da je udjel prihoda države u BDP-u previsok s obzirom na dostignuti stupanj ekonomskog razvoja', naglašava Velimir Šonje, jedan od autora analize. Uzimajući u obzir navedenu činjenicu, Šonje zaključuje da postoje čvrsti argumenti koji pokazuju da se jedino smanjenjem proračunskih rashoda može trajno riješiti problem prevelikog udjela državnih prihoda u BDP-u.
Dodaje da rashodna konsolidacija nikako ne umanjuje potencijale gospodarskog rasta. U prilog takvom zaključku idu i iskustva promatranih zemalja budući da je stopa rasta BDP-a puno veća kod onih zemalja koje su uspjele jače smanjiti rashode i brže izaći iz procedure prekomjernog deficita.
'Općenito, izgleda da konsolidacija na rashodnoj strani nigdje nije umanjila potencijale za ekonomski rast. Naprotiv, pomogla ih je ojačati', zaključuje Majetić.
Šonje misli da je smanjenje deficita od 7,5 milijardi kuna u ovoj godini, koje predlaže ministar Linić, prihvatljivo i maksimalno moguće.
Da bi se to postiglo bez 'diranja u prihode', smatra da je neophodno za 10 od 15 posto smanjiti plaće u javnoj upravi, materijalne troškove i državne subvencije
Kada je riječ o zadiranju u drugi mirovinski stup, analiza pokazuje da takve mjere nikome nisu bitno pomogle. Najbolji je primjer Poljska koja je odustala od drugog stupa, ali unatoč tome nije izašla iz procedure prekomjernog deficita.
HUP je svoju analizu dostavio i stavio na raspolaganje Ministarstvu financija i Uredu premijera Milanovića želeći i po ovom pitanju dati konkretan doprinos rješavanju najvažnijih problema s kojima smo suočeni. Nalaze analize predstavnici HUP-a prezentirali su i članovima Gospodarskog savjeta predsjednika Josipovića.
