Najveći dio sredstava, 1,6 milijardi, predviđen je za izgradnju centara za gospodarenje otpadom (CGO), sanaciju odlagališta neopasnog otpada (975 milijuna) i na reciklažne sustave (izgradnju reciklažnih dvorišta, 450 milijuna; izgradnju postrojenja za sortiranje otpada, 350 milijuna; nabavu opreme, plovila i vozila za odvojeno sakupljanje otpada, 300 milijuna; kućno kompostiranje, 80 milijuna; uspostavu centara za ponovnu uporabu, 75 milijuna; izgradnju centara za recikliranje, 75 milijuna…).

Sredstva za Plan trebala bi se osigurati iz Unijinih fondova (3,4 milijarde), jedinica lokalne, regionalne samouprave i državnog proračuna (oko milijardu kuna), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (490,7 milijuna), dok se od privatnih ulaganja očekuje oko 93 milijuna kuna.

Plan se, kako je to rekao resorni ministar Slaven Dobrović, temelji na kružnom gospodarstvu, recikliranju i nastanku novih zelenih radnih mjesta, a osnovni cilj mu je da se odvojeno prikuplja najmanje 50 posto papira, plastike, stakla i metala. Da je pred nama dug put, najbolje svjedoči podatak Eurostata, prema kojem se u Hrvatskoj danas reciklira svega 16 posto otpada. No da to nije jedini problem, dovoljno govori činjenica da su u Hrvatskoj u 2016. godini bila svega 84 reciklažna dvorišta, od čega 46 mobilnih.

Najgora situacija je u Šibensko-kninskoj županiji, u kojoj ne postoji nijedno, a najbolja u Istarskoj, u kojoj ih je deset. Problematična je i Splitsko-dalmatinska jer nakon Zagreba ima najveći broj stanovnika, 450 tisuća, a svega četiri reciklažna dvorišta.

Planom se previđa povećanje broja reciklažnih centara za 60 do 70, pa se pojavilo pitanje potrebe mijenjanja prostornih planova u jedinicama lokalne samouprave. No Dobrović kaže da je problem preuveličan jer se ne radi o velikim centrima te neće biti potrebne ni velike procedure jer će ih većina biti smještena tamo gdje već postoji komunalna djelatnost. Naveo je da se u ovom trenutku može krenuti s javnim pozivom za 50 reciklažnih dvorišta za posebne vrste otpada te osam sortirnica.

Plan predviđa 13 CGO-va, kako je bilo planirano i 2007. godine, s tim da će oni koji nisu završeni morati smanjiti kapacitete. Od njih 13, Marišćina (Primorsko-goranska županija) i Kaštijun (Istarska županija) su završeni dok su u fazi provedbe projekta Bikarac (Šibensko-kninska županija) i Biljane Donje (Zadarska županija).

Ministar je najavio da očekuje da će Hrvatska temeljem provedbe Plana 'sa statističkog začelja doći u red onih s najboljom statistikom', a najavio je donošenje Uredbe o komunalnom otpadu, kojom će se, kaže, omogućiti bolja i pravilnija naplata odvoza smeća.