Na prvu sjednicu trećeg saziva, s mandatom od četiri godine, u Zagreb je stiglo 55 predstavnika hrvatske manjine iz cijelog svijeta. Na otvaranju sjednice, na kojoj će se raditi na preporukama vladi za poboljšanje statusa iseljene Hrvatske, sudjelovali su i premijer Andrej Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Plenković je doprinos Hrvata izvan Hrvatske ocijenio 'izrazito važnim', naglasivši da on pomaže i ekonomskom razvoju zemlje.

Premijer je pred Hrvatima iz svijeta govorio o hrvatskom položaju danas, spomenuvši ulazak u schengen i eurozonu početkom iduće godine, otvaranje Pelješkog mosta, nabavci višenamjenskih borbenih zrakoplova i dobrom odgovoru gospodarstva na koronakrizu.

Pozvao je predstavnike iseljeništva da pomognu vladi u smjernicama ako imaju pozitivna iskustva iz zemalja u kojima žive. Najavio je da će vlada nastaviti podržavati projekte poput Hrvatske kuće u Subotici ili izgradnje kazališta i bolnice u Mostaru, te da će u nadolazećem proračunu dodatno povećati sredstva za iseljeništvo.

Govorio je i o statusu Hrvata u Bosni i Hercegovini, kazavši kako vlada želi raditi na stvaranju povjerenja s Bošnjacima u toj zemlji, jer se položaj Hrvata može poboljšati 'samo kooperativnim metodama, ne konfliktnim'. Govorio je i politici prema manjinama, kazavši kako one ne mogu biti 'teret' proračunu i hrvatskoj vlasti jer je uključenost manjina 'signal razvijene demokracije'.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas kao najveće iskorake u prošlom sazivu Savjeta izdvojio je novi zakon o stjecanju hrvatskog državljanstva, 'jedan od najuključivijih na svijetu', koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine nakon kritika iseljeništva na njihov pravni tretman.

Spomenuo je i uvođenje posebnih kvota za upis iseljenika na hrvatska sveučilišta, čime se afirmira hrvatsko obrazovanje te se stvaraju 'trajne, autentične veze' s hrvatskom domovinom.

Savjet za Hrvate izvan RH savjetodavno je tijelo vlade koje joj pruža pomoć u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na iseljeništvo. Članovi su predstavnici Hrvata izvan domovine, a sastaju se najmanje jednom godišnje.