Iako se mjesecima svim silama trudio provesti mirovinsku reformu, čija je okosnica bila podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina, uvjeravajući građane, pa i skupom televizijskom kampanjom, da je to jedino održivo rješenje, premijer Andrej Plenković danas je iznenadio sve, i same sindikate, koji su prikupili više nego dovoljno potpisa za referendum protiv takvog poteza. Plenković je odlučio prihvatiti sve što su tražili sindikati okupljeni u referendumsku inicijativu '67 je previše'. Podsjećamo na njihove zahtjeve koji bi trebali rezultirati izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju
Od najave reforme sad već bivšeg ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića sindikati su ujedinjeno krenuli u akciju protiv tog poteza. Iako su Pavić i Vlada s Plenkovićem na čelu gorljivo branili mirovinsku reformu, pola godine nakon što je prikupljeno oko 700 tisuća potpisa građana za raspisivanje referenduma premijer je reterirao.
Pavić je smijenjen u ljetnoj rekonstrukciji Vlade, a agresivna televizijska kampanja, koju je njegovo ministarstvo platilo kako bi uvjerilo građane da je predložena reforma jedino logično rješenje za preopterećeni mirovinski sustav, pala je u zaborav.
vezane vijesti
U toj je TV kampanji Pavićevo ministarstvo upozoravalo građane na to da će prihvaćanje zahtjeva referendumske inicijative koštati državni proračun 45 milijardi kuna.
Kako Plenković sada, kada je prihvatio baš sve zahtjeve sindikata, misli nadoknaditi tih 45 milijardi kuna, nije poznato. Spominju se izmjene Zakona o radu, kojima bi bili kompenzirani, za državni proračun, negativni efekti prihvaćanja referendumskih zahtjeva.
Otkriven stvarni trošak Pavićeva TV spota, 55 puta je veći od prve spomenute cifre
A što su točno tražili sindikati potkraj travnja ove godine, kad su pokrenuli prikupljanje potpisa za referendum protiv mirovinske reforme?
Niti je mirovinska reforma jednostavna, niti je takvo bilo referendumsko pitanje koje su postavili. Naime, ono je bilo koncipirano u obliku prijedloga Zakona o izmjenama zakona o mirovinskom osiguranju. S obzirom na to da je Plenković pristao na sve, izmjene zakona bit će baš onakve kakve su tražili sindikati u referendumskoj inicijativi.
>>>Ovdje možete pročitati aktualni Zakon o mirovinskom osiguranju
Mijenjat će se, dakle, članak 33. i on će glasiti: 'Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kad navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.'
Mijenjat će se i članak 34. Zakona o mirovinskom osiguranju i on će glasiti: 'Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža.'
Članak 35. glasit će: (1) Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima osiguranik kada navrši 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju.
(2) Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći osiguranik koji je navršio životnu dob iz članka 33., odnosno članka 180. ovog Zakona, kao ni osiguranik koji je navršio životnu dob iz članka 33., odnosno članka 180. ovog Zakona uz sniženje starosne granice prema članku 181. ovog Zakona.'
Članak 85. glasit će: '(2) Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine određuje se tako da se polazni faktor iz stavka 1. ovog članka smanjuje za 0,2% svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu.'
Članak 180. prema sindikatima bi trebao izgledati ovako: '(1) Iznimno od članka 33. ovog Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik - žena kada navrši 15 godina mirovinskog staža i:
- u 2020. godini 62 godine i 6 mjeseci života
- u 2021. godini 62 godine i 9 mjeseci života
- u 2022. godini 63 godine života
- u 2023. godini 63 godine i 3 mjeseca života
- u 2024. godini 63 godine i 6 mjeseci života
- u 2025. godini 63 godine i 9 mjeseci života
- u 2026. godini 64 godine života
- u 2027. godini 64 godine i 3 mjeseca života
- u 2028. godini 64 godine i 6 mjeseci života
- u 2029. godini 64 godine i 9 mjeseci života'
Članak 182. mijenja se i glasi: 'Iznimno od članka 34. ovog Zakona, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stječe osiguranik – žena kada navrši:
- u 2020. godini – 57 godina i 6 mjeseci života i 32 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža
- u 2021. godini – 57 godina i 9 mjeseci života i 32 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža
- u 2022. godini – 58 godina života i 33 godine mirovinskog staža
- u 2023. godini – 58 godina i 3 mjeseca života i 33 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža
- u 2024. godini – 58 godina i 6 mjeseci života i 33 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža
- u 2025. godini – 58 godina i 9 mjeseci života i 33 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža
- u 2026. godini – 59 godina života i 34 godine mirovinskog staža
- u 2027. godini – 59 godina i 3 mjeseca života i 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog staža
- u 2028. godini – 59 godina i 6 mjeseci života i 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staža
- u 2029. godini – 59 godina i 9 mjeseci života i 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staža.'
Ako izmjene zakona budu usvojene u Saboru, što je izgledno, postavit će se dob za odlazak u mirovinu na 65 godina. Drugim riječima, poništit će se planirano podizanje uvjeta za odlazak u mirovinu na 67 godina starosti.
Time će se i prijelazno razdoblje za stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene produljiti do 2029. godine. Prijedlog sindikata ublažit će trajno umanjenje prijevremenih mirovina. Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg odlaska u mirovinu, umanjenje će iznositi samo 0,2 posto.
Drugim riječima, najveće umanjenje prijevremene mirovine, u slučaju odlaska u mirovinu pet godina ranije, više neće biti 18, nego 12 posto.
