Hrvatski premijer siguran je da su uhićenja 10 pripadnika HVO-a iz Orašja pripremana dulje vremena, a tajming drži indikativnim. Uhićenici imaju dvojno, hrvatsko i bosanskohercegovačko državljanstvo, a dvojica su ujedno visoki umirovljeni časnici Hrvatske vojske.

Izvijestio je da od trenutka njihova uhićenja do danas održava intenzivnu komunikaciju i sastanke s nadležnim ministrima, glavnim državnim odvjetnikom i ravnateljem Sigurnosno-obavještajne agencije te, kako je rekao, nastoji prikupiti što više relevantnih podataka o konkretnom slučaju, kao i problematici optužnica za ratne zločine u BiH.

Kazao je i da je ministarstvima vanjskih poslova, hrvatskih branitelja, obrane, unutarnjih poslova i pravosuđa naložio da pribave sve relevantne podatke i osiguraju pravnu i konzularnu pomoć uhićenima, s kojima je Hrvatska u kontaktu putem veleposlanstva u BiH.

'O slučaju smo obavijestili naše partnere, najviše dužnosnike EU-a i NATO-a, i prenijeli našu zabrinutost', rekao je Plenković i dodao da je zbog tih uhićenja u stalnom kontaktu i s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović te s predsjednikom Sabora Božom Petrovom

Plenković je u svome obraćanju podsjetio na svoj prošlotjedni posjet BiH i razgovore koje je tamo vodio, nakon čega je 'nažalost došlo do događaja koji je iznova opravdano podigao brigu hrvatske javnosti'. Naglasio je da je europska budućnost BiH jedini put za stabilnost i prosperitet te Hrvatskoj izuzetno važne susjedne zemlje, ali, 'što je jednako važno, i zalog jednakopravnosti i opstojnosti naših sunarodnjaka, bosanskohercegovačkih Hrvata'.

Koncept udruženog zločinačkog pothvata nije prihvatljiv

Vlada je na sjednici donijela odluku o imenovanju novih članova Savjeta za suradnju s međunarodnim kaznenim sudovima, a Plenković je kazao da je to napravljeno kako bi se nadležne institucije sustavno koordinirale po ovom pitanju te utvrdile činjenice vezane uz pristup klasificiranim dokumentima.

Rekao je i da mu je potpuno razumljiv interes javnosti u Hrvatskoj, pa ga ne iznenađuju ni brojni javni istupi i očitovanja osoba iz političkog života iz obje zemlje, kao ni njihov sadržaj.

'Međutim, želim ukazati na to da postoji cijeli niz aktivnosti koje su se po ovom pitanju odvijale između nadležnih institucija Hrvatske i BiH u razdoblju prije nego što je izabrana naša vlada, a koje zbog njihove složenosti tek treba rasvijetliti', poručio je.

Naglasivši da će Vlada učiniti sve kako bi zaštitila legitimne interese RH, ali i ljudska prava svih onih kojima ona u ovome trenutku mogu biti ugrožena, Plenković je istaknuo kako je zbog toga od iznimne važnosti da se izbjegne svaka vrsta institucionalne ili političke manipulacije ovim izuzetno važnim i složenim pitanjima.

'U potpunosti poštujemo neovisnost pravosuđa - svi ratni zločini trebaju biti procesuirani neovisno o etničkoj pripadnosti počinitelja i žrtava. Međutim, želim biti jasan - političke formulacije koje se uključuju u pojedine akte pravosudnih tijela BiH i koje sadrže koncept udruženog zločinačkog pothvata u odnosu na Hrvatsku nisu prihvatljive', poručio je.

HVO je u teškim vremenima agresije na BiH osigurao zaštitu Hrvata u BiH te zaštitio njezin suverenitet, a neovisnost i teritorijalna cjelovitost Hrvatske branila se na ratištima ne samo u Hrvatskoj, već i diljem BiH, rekao je Plenković i zahvalio svim hrvatskim braniteljima, neovisno o tome kojim su hrvatskim oružnim snagama pripadali.

Osniva se Ministarstvo državne imovine

Radi čvršćeg i koherentnijeg upravljanja državnom imovinom Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, kojima predlaže da se Središnji ured za upravljanje državnom imovinom (SUUDI), bivši DUUDI, preoblikuje u Ministarstvo državne imovine

Time se, istaknuo je na sjednici predsjednik Vlade Andrej Plenković, daje poseban značaj upravljanju državnom imovinom kao jednim od bitnih čimbenika gospodarskog rasta

Hrvatska je, kazao je, u proteklih 25 godina imala različite institucije i modele upravljanja državnom imovinom, ali nijedan nije ispunio ciljeve, a državna imovina i dalje nije dovoljno iskorištena. Stoga bi ustroj novog ministarstva trebao omogućiti rješavanje niza problema s neiskorištenim državnim vlasništvom te njegovo stavljanje u uporabu, zaključio je Plenković.

Na čelu novog ministarstva bi, prema ranijim najavama, trebao biti ministar u Vladi Goran Marić

Preoblikovanjem ureda u ministarstvo, ističe se u obrazloženju zakonskog prijedloga, trebala bi se omogućiti uspostava odgovarajuće upravljačke strukture, nužne za efikasno obavljanje poslova koji se odnose na upravljanje i raspolaganje državnom imovinom.

Uz uspostavu novog ministarstva, izmjenama istoga zakona Vlada predlaže i niz promjena koje se uglavnom odnose na usklađivanje djelokruga ministarstava ili državnih ureda sa zakonima koji uređuju njihove resore.

Ubrzava se priprema porezne reforme

Kako bi ubrzala postupak zakonskih prilagodbi za implementaciju planirane porezne reforme od početka 2017. godine, Vlada je donijela zaključak kojim se od postupka procjene učinka propisa izuzima sedam zakonskih prijedloga.

Riječ je o nacrtima prijedloga novih zakona o porezu na dohodak, o porezu na promet nekretnina te o lokalnim porezima, kao i prijedlozima izmjena i dopuna zakona o porezu na dodanu vrijednost, o doprinosima, o trošarinama te o posebnom porezu na motorna vozila

Takva je odluka pojašnjena činjenicom da je stručna radna skupina za provođenje revizije poreznog sustava i izradu novih zakonodavnih rješenja u poreznom sustavu, koju je u ožujku ove godine imenovao ministar financija Zdravko Marić, obavila cjelovitu analizu hrvatskog poreznog sustava te je ocijenila utjecaj postojećih zakonskih rješenja na konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Temeljem te analize Ministarstvo financija je predložilo nova zakonska rješenja s ciljem uspostave stabilnog, održivog, jednostavnog i konkurentnog poreznog sustava, uz procjenu učinaka predloženih promjena.

Tim se zaključkom daje suglasnost da se 'zbog kratkoće roka proizašlog iz objektivnih okolnosti' iz postupka procjene učinka propisa izuzmu nacrti prijedloga zakona koji će se mijenjati i dopunjavati u provedbi cjelovite porezne reforme, a za koje je postupak prethodne procjene pokazao da imaju učinak na konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Ipak, Ministarstvo financija se zaključkom zadužuje da u roku od dvije godine provede naknadnu procjenu njihovih učinaka te o tome izvijesti Vladu.

Riječ o gotovo polovini od 15 zakona koji će se morati mijenjati za cjelovitu poreznu reformu. Marić je prošlog tjedna, predstavljajući smjernice reforme, kazao da će se za njezinu implementaciju morati izmijeniti devet zakona te će biti doneseno sedam novih zakona.

Na poreznu se reformu kratko osvrnuo i predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuvši kako je ona bila jedan od ključnih prioriteta izbornog programa nove vlasti, a predstavlja i prvu predstavljenu reformu ove Vlade.

Također, Vlada je prihvatila godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna za 2015. te polugodišnji izvještaj za prvih šest mjeseci ove godine, s pratećim izvještajima o primjeni fiskalnih pravila za oba razdoblja.

Imenovani ministri koji će pregovarati o plaćama u javnim službama

Vlada je i izmijenila odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama te za državne službenike, kojima su prethodni zamijenjeni aktualnim ministrima.

Tako će Vladin pregovarački tim činiti ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, maloga i srednjega poduzetništva i obrta Martina Dalić, potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić, ministar financija Zdravko Marić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek

O osnovici plaća za državne službenike će pak pregovarati Ćorić, Dalić, Kovačić, Zdravko Marić te ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar pravosuđa Ante Šprlje i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević

Ministar Čorić, koji će biti na čelu oba pregovaračka tima, podsjetio je da je riječ o uvećavanju osnovica za plaće javnih i državnih službenika za šest posto nakon dva uzastopna tromjesečja gospodarskog rasta višeg od dva posto, temeljem sporazuma vlade i sindikata iz 2009., a što u 2016. nije bilo moguće ispuniti zbog potrebe strukturnih mjera štednje.

Državni tajnici umjesto predstojnika i zamjenika ministara

Pred ministrima su bile i nove izmjene Zakona o sustavu državne uprave, koji je već mijenjan u listopadu, kada su dotadašnji državni uredi transformirani u središnje državne urede, a umjesto dosadašnjih predstojnika državnih ureda uvedena je dužnost državnih tajnika središnjih državnih ureda, odnosno državnih tajnika umjesto zamjenika ministra.

Tom je izmjenom određeno da zamjenici ministara nastavljaju obnašati svoju dužnost do imenovanja državnih tajnika, no ne i ista odredba za predstojnike državnih ureda. Stoga se sada predlaže da će predstojnici dosadašnjih državnih ureda, privremeno, do imenovanja državnih tajnika, obnašati dužnost državnog tajnika središnjeg državnog ureda.

Kreće izrada strategije nacionalne sigurnosti; osnovan savjet za suradnju s međunarodnim sudovima

Vlada je na sjednici u četvrtak osnovala povjerenstva za izradu prijedloga zakona o sustavu domovinske sigurnosti te za izradu strategije nacionalne sigurnosti, kojima će na čelu biti potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, te Savjet za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom i drugim međunarodnim sudovima, kojemu će na čelu biti premijer Andrej Plenković

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo kako je riječ o dokumentima koji su od iznimne važnosti za Hrvatsku, s obzirom na globalno i europsko ozračje.

'Smatram da je riječ o, strateški gledano, vrlo važnim dokumentima, osobito zbog činjenice da je jedan od tih dokumenata, Strategija nacionalne sigurnosti, već poprilično zastarjela i da je treba prilagoditi i našem članstvu u EU i NATO-u, a i brojnim sigurnosnim izazovima', istaknuo je Plenković.

Krstičević je, pak, pojasnio da je u programu Vlade za ovaj mandat u dijelu koji govori o nacionalnoj sigurnosti i obrani istaknuto da je Hrvatskoj važno uspostaviti sveobuhvatan, kombiniran i proaktivan pristup svih institucija države radi smanjivanja ranjivosti društva te oživotvorenja koncepta domovinske sigurnosti.

Vrijedeća Strategija nacionalne sigurnosti, podsjetio je, je iz 2002. i nije u skladu s aktualnim uvjetima unutarnjeg i vanjskog okruženja.

'Imamo nove oblike ugroza'

'Paradigma sigurnosti se značajno promijenila. Imamo nove oblike ugroza, evo vidimo ih i kroz ova događanja (oko uhićenja pripadnika HVO-a). To su hibridna djelovanja, informacijska djelovanja, terorizam, kibernetički terorizam, izbjegličke krize, nezaposlenost, demografski trendovi, elementarne nepogode….', rekao je Krstičević.

Stoga je, ističe, potrebno redefinirati koncept nacionalne sigurnosti i s tim povezanih institucija, odnosno definirati sustav sigurnosti koji će 'u skladu s recentnim i unutarnjim i vanjskim političkim i gospodarskim promjenama i okolnostima štititi vitalne nacionalne interese i promovirati temeljne vrijednosti hrvatskog društva, štititi integritet državnog područja i sigurnost svih naših građana'.

'Novi sigurnosni model koji želimo izgraditi temeljit će se na poštivanju ljudskih prava i sloboda, vladavini prava, razvoju demokracije, dijaloga i tolerancije, transparentnosti sustava, solidarnosti i integrativnom pristupu. Time će se sadašnji model sigurnosti promijeniti od reaktivnog prema preventivnom', istaknuo je Krstičević.

Ministar obrane ovim je odlukama određen za nositelja izrade obaju dokumenata, a u povjerenstvima će biti predstavnici svih ministarstava, velikog broja državnih ureda, sigurnosnih službi, HNB-a, Državne uprave za zaštitu i spašavanje i dr. Zadatak im je do 30. travnja 2017. godine izrade nacrte prijedloga strategije i zakona, zaključio je Krstičević.

Plenković na čelu Savjeta za suradnju s međunarodnim sudovima

Također, donesena je odluka o osnivanju Savjeta za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom i drugim međunarodnim sudovima. Ministar pravosuđa Ante Šprlje podsjetio je da je ustavnim zakonom o suradnji Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom iz 1996. godine propisana mogućnost da Vlada osniva posebna tijela za suradnju s tim sudom.

Zbog imenovanja nove Vlade potrebno je donijeti i novu odluku o osnivanju Savjeta, rekao je Šprlje, dodavši da se predsjednik bira po poziciji, a članovi po funkciji.

Tako će na čelu Savjeta biti predsjednik Vlade Andrej Plenković, a članovi potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, ministar pravosuđa Ante Šprlje te ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved

Ovu je odluku predsjednik Vlade komentirao riječima da će on osobno predsjedati tim savjetom 'i na taj način dati vrlo jasan najjači prioritet i pozornost ovoj temi', a osobito u svjetlu nedavnih uhićenja 10 pripadnika HVO-a u Orašju.