Okrugli stol je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) organiziralo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a uz predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i više ministara, nazočio mu je i bivši talijanski premijer i predsjednik Instituta Jacques Delors Enrico Letta, koji je od Europskog vijeća dobio zadatak izrade izvješća o budućnosti jedinstvenog tržišta.

Po Plenkovićevim riječima, izvješće će biti gotovo u slijedećih nekoliko tjedana, a smisao je današnjeg susreta da Letta, koji obilazi i druge glavne gradove zemalja članica EU-a, čuje i hrvatska stajališta o funkcioniranju jedinstvenog tržišta, odnosno kako službeni Zagreb gleda na cijeli proces.

"Unija mora imati na umu dugoročnu konkurentnost gospodarstva, temeljiti se na ravnopravnim uvjetima tržišnog natjecanja, potpunom korištenju i provedbi četiriju sloboda, kao i imati usklađenu primjenu i provedbu pravila EU-a", poručio je predsjednik hrvatske Vlade.

Istaknuo je da Hrvatska, uz digitalnu i zelenu tranziciju, posebno vodi računa o temi demografske revitalizacije, s obzirom da demografija predstavlja "bit opstanka" brojnih država članica, odnosno njihovih naroda.

Također, naglasio je Plenković, treba što više eliminirati fragmentaciju, odnosno ukloniti skrivene barijere za gospodarske subjekte. "Što su zemlje razvijenije, gospodarski snažnije i duže u Uniji, to su sofisticiranije u postavljanju skrivenih barijera", ocijenio je Plenković. Dodao je da je to jedan od razloga zašto bivši talijanski premijer i piše izvješće, što je i sam Letta naglasio.

Plenković je poručio da treba stvarati privlačnu poslovnu klimu, uz jednake šanse svih subjekata, bez obzira na veličinu i snagu zemlje ili trenutak ulaska u Uniju. "Uz bolji pristup financiranju i ulaganjima, moramo potaknuti konkurentnost našega gospodarstva", rekao je.

Kazao je i da je Hrvatska najmlađa članica EU-a, čiji gospodarski subjekti se još snaže i jačaju da bi bili što ravnopravniji na jedinstvenom tržištu EU-a, pritom apostrofiravši i sve krize s kojima se Hrvatska suočila u protekle četiri godine.

"Zato je pogled na jedinstveno tržište danas, nakon ovakvog zajedničkog hrvatskog, europskog i globalnog iskustva, bitno drugačiji nego što je bio prije pandemije covida-19", ocijenio je Plenković.

"Bez socijalne kohezije društva, sama tržišna utakmica nema smisla"

Naime, krize su iznjedrile politiku državnog intervencionizma i potpora države gospodarstvu i građanima, pa će tako Vlada i ovaj četvrtak donijeti odluke kojima će se nastaviti politika subvencioniranja struje i plina, čime će njihove cijene ostati iste, istaknuo je predsjednik Vlade, također apostrofirajući i posebne potpore najugroženijim skupinama društva, kao što su umirovljenici i nezaposleni branitelji.

Takvim mjerama, istaknuo je Plenković, očuvana je druga važna vrednota EU-a, a to je socijalna kohezija. "Bez socijalne kohezije društva, sama tržišna utakmica nema smisla", poručio je Plenković.

Plenković je istaknuo da je za vrijeme hrvatskog članstva robna razmjena s Unijom povećana za 2,5 puta, s 18 na 46 milijardi eura. "To pokazuje da su hrvatska poduzeća, pod utjecajem tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu, konkurentnija i produktivnija no što su bila prije", izjavio je Plenković.

Podsjetio je i da je Hrvatska kod ulaska u Uniju bila na 61 posto razvijenosti EU-a, dok je na kraju 2022. to iznosilo 73 posto. Gospodarskim rastom od 2,8 posto u prošloj godini, u odnosu na prosjek rasta u Uniji od 0,5 posto, došli smo na 75 posto razvijenosti u odnosu na prosjek EU-a, istaknuo je predsjednik Vlade, podsjetivši da je BDP po stanovniku na razini 75 posto prosjeka EU-a zacrtan u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine. To znači da je taj cilj ostvaren šest godina prije, istaknuo je.

Plenković je s Lettom danas razgovarao i o temi proširenja EU-a, u kontekstu i današnje preporuke Europske komisije o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

Plenković je ocijenio da su apsorpcijska sposobnost, to jest pitanje proširenja, i europski proračun, teme koje će određivati dinamiku budućnosti EU-a, pa sukladno tome i kreirati ozračje za dovršavanje procesa jedinstvenog tržišta.

Akcijski plan Vlade za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan je rekao da je poboljšanje konkurentnosti "kamen temeljac" europske integracije, a tako i budućnosti jedinstvenog tržišta. Naveo je podatak Europske komisije po kojem 60 posto prepreka na jedinstvenom tržištu postoji više od 20 godina. "Za nas je ovo vrlo jasan poziv na akciju. Moramo otvoriti više tržišnih prilika za poslovanje", istaknuo je Habijan.

Rekao je da Vlada i ministarstvo kojem je na čelu kontinuirano i predano rade na nizu mjera i politika kako bi ojačali jedinstveno tržište. Tako, naveo je između ostalog Habijan, nužno je nastaviti s uklanjanjem regulatornih prepreka, kao i spriječiti uvođenje novih prekomjernih administrativnih opterećenja. 

Podsjetio je na novi akcijski plan Vlade za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja koji sadrži 67 mjera, provedbom kojih se planira izravno troškovno rasterećenje gospodarstva za 137 milijuna eura.

Uz uklanjanje tržišnih prepreka i pojednostavljenja pravila za poslovanje, Habijan je istaknuo da je za poboljšanje konkurentnosti važna kombinacija različitih javnih politika, primjerice ulaganja u istraživanje i inovacije, digitalizaciju te dovršetak Unije tržišta kapitala. 

"Stvoriti uvjete za bolje, učinkovitije i otpornije jedinstveno tržište"

Državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić je rekla da, nakon obilježavanja 30. obljetnice postojanja jedinstvenog tržišta, treba vidjeti u kojem smjeru graditi njegovu budućnost. "Izrazito je bitno da se stvore uvjeti za bolje, učinkovitije i otpornije jedinstveno tržište u razdoblju pred nama. U radikalno promijenjenim geopolitičkim okolnostima kojima svjedočimo i jedinstveno tržište EU-a se mora mijenjati", poručila je.

Metelko-Zgombić je tako naglasila važnost održavanja aktivne uloge EU-a u globalnoj ekonomiji i rješavanje pitanja strateške ovisnosti, zatim važnost otvorene, održive i na pravilima utemeljene trgovinske politike, potrebu fleksibilnijeg i konkurentnijeg regulatornog tržišta, kao i ulaganja u vještine i ljudski kapital.

"Za Hrvatsku je pitanje demografske revitalizacije Unije neodvojivo od rasprava o konkurentnosti", istaknula je državna tajnica.

Zamjenik glavne tajnice Glavne uprave za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike Europske komisije Hubert Gambs je poručio da pitanje jedinstvenog tržišta za Uniju treba predstavljati politički prioritet, također apostrofirajući potrebu daljnjih napora u uklanjanju barijera te smanjenju regulatornih opterećenja s kojima se kompanije suočavaju.