'I ranije sam najavio da ćemo to pitanje riješiti bez obzira što je bilo puno nevjernih Toma da se to ne može. Međutim, mi tu imamo i poziciju i utjecaj i kvalitetne odnose pa i reputaciju i objektivne razloge. Na ovaj način otvorili smo prostor da se to sve iskoristi', kazao je Plenković komentiravši da je Hrvatskoj odobreno da sredstva iz Fonda solidarnosti za štetu od potresa može koristiti do lipnja 2023.

'To sada podrazumijeva i intenziviranje rada i ministra Horvata koji je nadležan za obnovu, i drugih ministara, a tu posebno mislim na ministra Beroša i zdravstveni sustav, obrazovni sustav i fuchsa, baština što vodi ministrica Obulje, a velika je odgovornost Grada Zagreba. Sredstva će se, uvjeren sam, iskoristiti i ova za Zagreb i ova za Banovinu. Očekujem od svih resora da prionemo poslu', jasna je poruka premijera ministrima.

Govoreći o temi Ukrajine i Rusije, kazao je da je ključna poruka današnjeg neformalnog sastanka Europskog vijeća dati prostora pregovorima i težiti prema deeskalaciji napetosti. 'Pod svaku cijenu izbjeći sukob i da dođe do napada na Ukrajinu. Treba nastaviti sve napore potpore Ukrajini koristeći sve diplomatske kanale', kazao je.

'Sankcije će se uvesti ako dođe do napada na Ukrajinu', rekao je premijer.

Na pitanje kako bi te sankcije mogle utjecati i na hrvatsko gospodarstvo, Plenković je podsjetio da oko 43 posto plina koji se troši u EU dolazi iz rusije. 'Sigurno da bi eksalacija pa odgovor sankcijama pa dodatna plinska kriza uzrokovala poteškoće u funkcioniranju i opskrbi plinom', rekao je Plenković.

Komentirao je i BiH. 'Jasan je stav hrvatske strane da se moraju uložiti dodatni napori kako bi se postigao dogovor između političkih stranaka', kazao je Plenković.

Pozvao je bošnjačke i hrvatske stranke da naprave još napora da se dogovor o izbornom zakonu postigne kako bi se na iduće izbore išlo s pravičnim zakonom koji će omogućiti legitimno predstavljanje. Kazao je kako je Hrvatska prijatelj BiH i tu zemlju želi vidjeti u europskom društvu.