"Nekog općeg otvaranja prema migrantskom valu neće biti. Ne postoji nijedna zemlja u EU-u da je ne znam kako liberalne orijentacije, da će reći 'dođite svi, nije nikakav problem'”, rekao je Plenković nakon Bledskog strateškog foruma.

Dodao je da članice Unije moraju razgovarati sa zemljama u neposrednoj okolini Afganistana kako bi se situacija stabilizirala i izbjegao veći migrantski val koji bi, ako do njega dođe, trebalo zadržati u "tamošnjem geografskom okruženju".

Pomoći će se ljudima koji su "zaista ugroženi", rekao je Plenković. "Bit će mala migracija, bit će odabrana i humanitarna”.

Kako se situacija u Afganistanu pogoršava nakon što su talibani preuzeli vlast, države članice EU-a pripremaju se za mogući novi val migranata koji će pokušati ući na njihov teritorij.

Od velikog priljeva migranata iz Sirije 2015., duž granica nekih država članica EU-a podignute su ograde s bodljikavom žicom kako bi se spriječio njihov dolazak unatoč pravu na azil zajamčenom međunarodnim pravom.

Po istraživanju koje je provela njemačka novinska agencija dpa, više od polovice država članica do sada je podignulo fizičke barijere na granicama kako bi osigurale svoj teritorij.

Budući da će iz Afganistana vjerojatno stići još ljudi, i to putem novih ruta poput Bjelorusije, mnoge članice obećavaju da će dodatno ojačati postojeće ograde i zidove.

Rasprava europskih čelnika na temu budućnosti Europe na Bledskom strateškom forumu u srijedu se većim dijelom pretvorila u debatu o migrantskom pitanju koje dijeli Europsku uniju.

Predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli istaknuo da je razočaran zaključcima europskih ministara unutarnjih poslova od utorka u kojima su se usuglasili da će se osloniti na Afganistanu susjedne države kako bi upravljali potencijalnim novim migrantskim valom.

"Vidjeli smo da države izvan EU-a nude gostoprimstvo, no to nisu učinile europske zemlje. Ne možemo se praviti da Afganistan nije naš problem, mi smo sudjelovali u toj misiji”, kazao je talijanski socijalist.

Sassoliju se usprotivio grčki premijer Kiriakos Micotakis, naglasivši da je njegova država bila žrtva europske politike iz 2015. koja se ne smije ponoviti te da Europa "mora naučiti iz naših grešaka” i poslati poruku krijumčarima da ne mogu ponovno "koristiti ljudsku patnju”.

Plenković se na marginama skupa na Bledu u Sloveniji kratko susreo s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom te premijerom Kosova Albinom Kurtijem, Mađarske Viktorom Orbanom i Slovenije Janezom Janšom.

Komentirajući raniju Orbanovu izjavu da je Srbija ključna država za proširenje EU-a, Plenković je rekao da Hrvatska ima pozitivan stav prema proširenju na sve zemlje zapadnog Balkana i da među njima ne radi razliku.