'Naravno da sam iskoristio ovu prigodu da Svetoga Oca pozovem u Hrvatsku. To bi puno značilo hrvatskom narodu, svima koji ga cijene, koji očekuju njegov posjet. Moj je dojam da će se to dogoditi, na njemu je da odabere trenutak koji bi bio najprimjereniji za takav posjet', rekao je premijer u izjavi za hrvatske novinare u Vatikanu.

On je izrazio zadovoljstvo zbog današnje audijencije kod Svetog Oca te potom susretom s državnim tajnikom Pietrom Parolinom.

Kazao je kako smatra da su se dotakli svega onoga što je važno u odnosima Svete Stolice i Hrvatske, a rekao je i da su razgovarali i o postupku kanonizacije blaženoga kardinala Alojzija Stepinca.

'Moj je dojam da taj proces ide dobro, da ide u pravom smjeru. Volio bih kada bi se dogodilo da posjet pape Franje bude i u tom kontekstu'.

Papa Franjo je zadovoljan s radom mješovite komisije koja je završila svoj rad prije nekoliko mjeseci, rekao je premijer. 'Koliko sam ja stekao dojam, upoznat je sa sadržajem rada i očekujem da upravo na tragu onoga što je vidio, što inače misli o kardinalu Stepincu, da idemo u smjeru donošenja konačnih odluka'.

Premijer Plenković u audijenciji kod Svetog Oca proveo je dvadesetak minuta u tête-à-tête razgovoru.

Nakon razgovora, Sveti Otac je u audijenciju primio predsjednika Vlade i njegovu obitelj, a potom su mu predstavljeni i ostali članovi hrvatskog izaslanstva.

Papi na dar kip svetog Josipa s Isusom

Svetom Ocu predsjednik Vlade Andrej Plenković darovao je brončani kip svetog Josipa s Isusom. Kip je djelo akademskog slikara Stipe Sikirice, a izradila ga je ljevaonica Ujević.

Papa Franjo je na spomen dan svetoga Josipa, 19. ožujka 2013. služio prvu svetu misu svoga pontifikata, a taj mu je svetac posebno drag pa je njegovo spominjanje uveo u misni kanon. Osim toga, prije 330 godina, Hrvatski je sabor na svom zasjedanju 9. i 10. lipnja 1687. godine, na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, jednoglasnom odlukom proglasio sv. Josipa nebeskim zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva, odnosno hrvatskog naroda.

U protokolu Hrvatskoga sabora iz tog vremena na latinskom jeziku je zapisano: 'Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni branitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran'.

Sveti Otac je predsjedniku Vlade Republike Hrvatske darovao skulpturu maslinove grančice.

Po završetku susreta s papom i audijencije, predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se s državnim tajnikom Svete Stolice, kardinalom Pietrom Parolinom.

Vatikan smatra Hrvatsku važnom za procese u BiH 

Plenković je rekao da je s kardinalom Parolinom razgovarao o nizu tema: bilateralnim odnosima, postojećim ugovornim odnosima, onome što se zbiva u europskom kontekstu, situaciji u jugoistočnoj Europi kao i o 'važnoj ulozi Hrvatske koja treba projicirati svoje iskustvo pa i političku stabilnost na susjede koji imaju ambicije priključiti se europskom projektu'.

Istaknuo je da 's te strane i Vatikan gleda na nas kao jednu točku koja je bitna za procese u BiH i našem susjedstvu'.

Kako je dalje rekao, u razgovoru s državnim tajnikom bilo je riječi o odnosima sa svim susjedima pa su se dotakli i Slovenije. Ponovio je hrvatski stav da RH želi rješavati otvorena granična pitanja sa Slovenijom kroz dijalog i rekao je da je upoznao državnog tajnika sa stajalištem Hrvatske.

Kazao je i da su se dotaknuli i cijelog europskog projekta, osobito s papom Franjom koji je povodom 60. godišnjice Rimskih ugovora, kad su se zadnji put susreli u Rimu, uputio nekoliko ključnih poruka nade i optimizma.

'Mislim, kada usporedim te njegove poruke od prije pola godine i ono o čemu razgovaramo danas, da se među europskim dužnosnicima primila ta ideja udahnjivanja nove snage, novog optimizma i nove ambicije', rekao je Plenković.

Po njegovim riječima, važno je da Hrvatska sa svojim iskustvom nastoji biti u onom užem krugu zemalja koje nastavljaju konstruktivnim pristupom europski projekt.

Na pitanje novinara je li detaljnije s Papom razgovarao o statusu Hrvata i suživotu u BiH, premijer je odgovorio da je Sveti Otac bio u BiH prije dvije godine te da je to bio jako važan posjet i signal.

'Naravno da sam mu prenio našu svesrdnu, otvorenu, snažnu potporu BiH, njenoj funkcionalnosti, našoj brizi da sva tri konstitutivna naroda budu ravnopravna....s naglaskom na položaj Hrvata u BiH'.

Rekao je da je prenio hrvatska stajališta o BiH te da smatra da ih se u Vatikanu cijeni i prepoznaje kao jedan stav koji je doprinos budućnosti i funkcionalnosti BiH i opstanku hrvatskog naroda u toj zemlji.

Plenković ne želi reagirati na kritike dijela svećenstva

Zamoljen da komentira to što je znao bio na meti kritika dijela svećenika, Plenković je rekao da na to ne namjerava reagirati.

Rekao je da je došao u Vatikan kao čovjek, kao vjernik a sada i predsjednik vlade RH sa željom da unapređuje odnose. 'Takav odnos imamo s Katoličkom Crkvom u Hrvatskoj, s Biskupskom konferencijom i zagrebačkim nadbiskupom Josipom Bozanićem', kazao je.

Po njegovim riječima taj dijalog je 'kontinuiran, sustavan, pun povjerenja i suradnje'. Međutim, naglasio je kako smatra da postoje veliki izazovi u društvu na kojima se mora raditi zajedničkim snagama, poput demografske revitalizacije društva.

'To je ono na čemu ću ustrajati. Postoje nekada situacije gdje imamo određenih kritičkih tonova, ali ja na to ne namjeravam reagirati', ustvrdio je.

Što se tiče povrata crkvene imovine, kazao je da su o tome razgovarali samo u kontekstu slučaja Dajle, ali da je to prvenstveno unutarnje crkveno pitanje te da se radi na rješavanju tog pitanja. Podsjetio da je prije otprilike mjesec i pol dana potpisan ugovor prema kojem se vila u Puli daje Pulskoj biskupiji.  'Politika moje vlade će biti da sve one brojne, zamršene, pravne probleme koji možda traju desetljećima pokušamo rješavati na učinkovitiji i na brži način'.

Upitan je li potrebna revizija vatikanskih ugovora, Plenković je rekao da nije potrebna i što se tiče njega i njegove vlade da će poštovati postojeće ugovore koji, kako je ocijenio, kvalitetno reguliraju odnose.