Na početku je Plenković kazao da mu je zadovoljstvo kao predsjedniku Vlade Republike Hrvatske govoriti o budućnosti Europske unije i vratiti se u Strasbourg, u kojem je u klupama sjedio kao europarlamentarac i to kada Hrvatska obilježava petu godinu članstva u Europskoj uniji.

Na početku govora osvrnuo se na krvavu borbu Hrvatske za nezavisnost i ustvrdio da bi mnogo ranije, već 2004. godine, ušla u Europsku uniju da nije bila primorana braniti slobodu u ratu.

'Premda smo prije rata bili među najrazvijenijim tranzicijskim gospodarstvima, tijekom 1990-ih zbog svega navedenog izgubili smo korak u odnosu na druge i ušli u Europsku uniju 2013., a ne 2004'., kazao je Plenković.

Dodao je da je trebalo proći gotovo četvrt stoljeća da bi se Hrvatska oporavila.

Naglasio je da se ipak obnovila, izgradila i danas postala jedna od europskih najatraktivnijih turističkih destinacija koju je prošle godine posjetilo 18 milijuna gostiju.

>>> Plenković će s Vučićem razgovarati i o ratnoj odšteti, a BiH poručio da će Pelješki most biti tek nešto niži od bosporskog

Kao istaknute dijelove europske kulturne baštine, izumiteljstva i inovacija iz Hrvatske podsjetio je na 23 upisana dobra na popisu svjetske baštine, na Rijeku, koja će 2020. biti europska prijestolnica kulture, na hrvatsku kravatu koja je osvojila svijet još odavna i na Nikolu Teslu, rodom iz Hrvatske, bez čijih izuma bismo danas sjedili u mraku.

U Hrvatskoj se danas proizvodi jedan od najbržih električnih automobila na svijetu, Rimac Concept One, također je podsjetio zastupnike Plenković.

Kazao je i da su brojne zahtjevne strukturne reforme pred Vladom koju vodi te da su odlučni u njihovoj provedbi.

'Imamo pozitivne makroekonomske pokazatelje. Bilježimo gospodarski rast od tri posto, rast industrijske proizvodnje, ulaganja i izvoza, kao i rast zaposlenosti, plaća i socijalnih naknada', poručio je Plenković.

Potom je krenuo govoriti o važnosti Europe.

>>> Europa ozbiljno kreće u borbu protiv dezinformacija iz Rusije

'Sa svojim dvostrukim iskustvom – onim hrvatskog i europskog zastupnika te onim hrvatskog premijera i člana Europskog vijeća – u potpunosti sam svjestan različitih interesa koji nastoje oslabiti i razmrviti europski projekt', kazao je hrvatski premijer.

Različiti su izazovi pred Europskom unijom, kazao je, od onih sigurnosnih – terorizma, kibernetičkih napada, sukoba u susjedstvu, kao i izazova demografskih promjena i povećanih migracija – pa do onih povezanih s djelovanjem prirode, poput klimatskih promjena, ili onih koji proizlaze iz procesa globalizacije, poput socijalnih nejednakosti ili digitalnog jaza.  Istaknuo je opasnosti koje nose populizam i euroskepticizam. Što se tiče Brexita, vjeruje da su na gubitku i EU i Velika Britanija, ali i da poštuje britansku odluku. Snažno je podržao proširenje Europske unije, naravno nakon što se ispune svi kriteriji, i posebno stabilnost BiH, ali i izmjenu tamošnjeg izbornog zakonodavstva

Smatra da je zaštita vanjskih granica Unije jedna je od naših najvažnijih zadaća.

'Puna provedba sustavnih provjera na granici između država članica kada je samo jedna od njih u šengenskom prostoru – kao na granici između Hrvatske i Slovenije te Hrvatske i Mađarske – pokazala je da to može biti problem za slobodu kretanja osoba unutar Europske unije', poručio je hrvatski premijer.

Naglasio je da je naša ambicija ispuniti kriterije i ući u šengensku zonu.

Što se tiče migracija, kazao je da solidarnost treba ostati jedan od temelja našeg djelovanja.

'U tom duhu Hrvatska, u kojoj je prije 25 godina svaki šesti stanovnik bio prognanik ili izbjeglica, provodi svoj dio odgovornosti za dogovorena premještanja i preseljenja', poručio je hrvatski predsjednik Vlade.

Istaknuo je važnost projekta LNG terminala na Krku, kao strateškog projekta Vlade i Europske unije, koji će Hrvatskoj dati posebno mjesto na energetskoj karti Europe, te stratešku prometnu važnost projekta izgradnje Pelješkog mosta, kojim se povezuje Dubrovnik s ostatkom Hrvatske i Europske unije.

Istaknuo je neke ključne točke koje su prema njegovu mišljenju važne za budućnost Europe, a to su: rast, kohezija, sigurnost, istraživanje, razvoj, financije te biti globalni akter.

'U daljnjoj izgradnji naše budućnosti za nas je važna jednakost – jednakost država, jednakost građana, jednakost prilika', smatra hrvatski premijer te dodaje da je važno da djeluju kao obitelj.

>>> Pitali smo naše eurozastupnike hoće li u 'Europi više brzina' Hrvatska ostati u leru

Vjeruje da snažna Europa prije svega podrazumijeva snažne države članice.

'Istovremeno, okupljanje suvereniteta na razini Europske unije osnažuje naše države na njihovu dobrobit i dobrobit naših sugrađana', poručio je.

Spomenuo je i predsjedanje Hrvatske Europskim vijećem koje je na redu 2020. godine.

'Naši su prioriteti rast, razvoj, povezivanje i proširenje', istaknuo je. Govor je završio porukom da se svojim vrijednostima i slobodama, jednakosti i načinom živote te visoko konkurentnim socijalnim tržišnim gospodarstvom Europa treba ponovno afirmirati kao uzor koji će inspirirati ljude diljem svijeta u izgradnji bolje budućnosti.

Nakon Plenkovića riječ je preuzeo predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker te je istaknuo da Europska komisija snažno stoji iza izgradnje Pelješkog mosta te da on ima veliku važnost za Hrvatsku. Nakon mlake reakcije u dvorani u šali je poručio da je kazao da će se graditi most preko Seine, prolomio bi se gromoglasan pljesak. Naglasio je da se moraju brinuti i za projekte koje su važni i istočnim članicama, a ne samo zapadnima. 

Riječ su potom preuzeli predsjednici klubova europskih stranaka, a u ime ECR-a govorila je hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić naglasivši da Hrvati ulazak u EU ne smatraju velikim uspjehom jer korist nisu osjetili na svojoj koži.

Pozvala je Plenkovića da za briselskim stolom artikulira autentičnu hrvatsku politiku koja neće slijediti unaprijed zadane modele i tuđe ambicije te da inicijative Vlade RH budu plod volje hrvatskih građana koji žele snažnu Europu, ali ne bez prosperitetne, stabilne i suverene Hrvatske.

Matteo Salvini iz Sjeverne lige nije propustio spomenuti Talijane koju su bili žrtve Titovih partizana. 'Upitao se imamo li drugorazrene žrtve u Europi poput Armenaca i Talijana koje su ubili partizani'. 

Plenković je odgovarajući na komentare šefova klubova zastupnika i kazao da Hrvatska svim zemljama zapadnog Balkana pomaže na putu ulaska u EU.

No, naglasio je da bilateralni problemi ne smiju smetati napretku u EU, ali dok se ne riješe nema dalje i to Hrvatska najbolje zna iz svoga vlastitog iskustva. Ustvrdio je da je Hrvatska zbog toga izgubila pet godina.

Odgovarajući na pitanje o arbitraži sa Slovenijom kazao je da je proces kompromitiran te se Hrvatska zbog toga povukla. Naglasio je da se Hrvatska ne može praviti da se ništa nije dogodilo, ali da se može suspregnuti od unilateralnih rješenja.

'Spremni smo i imamo volju za dogovorom', poručio je. Naglasio je da ima mnogo problema među drugim zemljama članicama i nikad se o tome ne govori u Europskom parlamentu ili na Europskom vijeću. 'To ne smijemo nikad zaboraviti', istaknuo je.

Odgovarajući na direktno pitanje slovenskog eurozastupnika Igora Šoltesa o arbitraži koji je naglasio da je odluka donesena i mora se poštovati Plenković mu je kazao da može predstaviti stvari kako želi i govoriti da je sve je bilo sjajno i sjajno je prošlo, ali je naglasio da se on s tim ne slažem i da oklijeva biti i direktiji iako bi možda trebao biti.

'Pretjeruje se o tom pitanju. Građanima se ništa drastično nije dogodilo, no moglo bi ako bi se povlačili unilateralni potezi. Mi smo otvoreni za dijalog', naglasio je.

No slovenski zastupnici, Tanja Fajon i Ivo Vajgl, su nastavili rešetati hrvatskog premijera pitanjima o arbitraži.

Plenković im je kazao da je Hrvatska pozicija jasna.

Naglasio je da moramo pronaći način da pomirimo stajališta i da to pitanje treba dedramatizirati jer nije riječ o stvari o kojoj ovisi sudbina Hrvata i Slovenije.

'Želim da i dalje mi idemo na smijanje u Sloveniju, a vi na more u Hrvatsku', poručio je Plenković. Smatra da ne treba otežavati život ljudima uz granicu, posebno ribarima. Zbog toga je razočaran kad je čuo da Slovenija donosi posebne zakone za Slovence koji su ostali s pogrešne strane 'meje'.

Odgovarajući na upit o ratifikaciji Istanbulske konvenciji kazao je da je ta konvencija o nasilje nad ženama kod nas dobila drugu dimenziju koja supstanci želi dati drugu dimenziju. 'Spreman sam za raspravu u parlamentu  u kojoj ćemo izdvojiti stabla od šume', naglasio je hrvatski premijer.

Premijer je odgovarajući na pitanja zastupnika kazao i da je Hrvatska u procesu nabave novih zrakoplova i želimo povećati suradnju sa drugim članicama Europske unije. Kazao je da Hrvatska želi ići i u jačanje suradnje na području obrane s drugim članicama. Kazao je da se nada da će Hrvatska ući u Schengensku zonu u mandatu ovog parlamenta naglasivši da Hrvatska štiti svoje i europske granice iako niej imala žičanu ogradu na granici. Odbacio je kritike da Hrvatska ne štiti nacionalne manjine.

Eurozastupnik Ivan Jakovčić je pitao Plenkovića što dolazak srpskog predsjednika Aleksandra Vučića donosi Hrvatskoj i zapadnom Balkanu.

Odgovarajući na Jakovčićevo pitanje Plenković je kazao da ne smatra da bi to pitanje trebalo mistificirati kao što radi mediji.

'Predsjednika Vučića vidim gotovo svaka dva mjeseca na raznim međunarodnim forumima. Ima nekih pitanja koja treba riješiti poput nestalih, ratne odštete i zakona kojim si je Srbija proširila jurisdikciju za suđenja i na područje Hrvatske', naglasio je hrvatski premijer.

Hrvatski premijer je u Strasbourg stigao na poziv predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija i Konferencije predsjednika, a zastupnicima se obratio na pet jezika - hrvatskom, engleskom, francuskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Ovo je druga u nizu rasprava koje će uslijediti o toj temi između šefova država i zastupnika.

Hrvatski premijer se nakratko vratio u dobro poznate klupe jer je prije preuzimanja premijerske dužnosti bio jedan od 11 hrvatskih eurozastupnika.

Ovo je druga rasprava u Europskom parlamentu u kojoj se predstavlja premijer neke od zemalja članica. Razgovore s premijerima otvorio je irski šef vlade Leo Varadkar, a na plenarnu sjednicu u ožujku dolazi portugalski premijer Antonio Costa.