Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković doputovao je u petak ujutro u dvodnevni posjet Bosni i Hercegovini tijekom kojega će boraviti u Sarajevu, Kiseljaku i Mostaru te razgovarati s najvišim političkim dužnosnicima i predstavnicima vjerskih zajednica i kulturnih institucija u BiH
Premijeru Plenkoviću i članovima izaslanstva Vlade koji su u njegovoj pratnji priređen je svečani doček uz intoniranje držanih himni i uz počasnu vojnu postrojbu pred sjedištem Vijeća ministara BiH u središtu Sarajeva.
Odmah nakon toga Plenković je započeo službene razgovore s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem
U intervjuu koji je u petak objavio Dnevni avaz Plenković je kazao kako BiH nema većeg prijatelja od Hrvatske, a posjet Sarajevu upravo to dokazuje. Izjavio je kako je europska budućnost BiH od strateškog interesa za Hrvatsku pa će nova Vlada učiniti sve što može kako bi BiH nastavila napredovati na europskom putu.
Potvrdio je kako Hrvatska sa svojim iskustvom stoji na raspolaganju BiH da bi ispunila upitnik iz Bruxellesa koji je očekuje kako bi se razmotrio njen zahtjev za kandidatski status.
'Sada je glavni prioritet dosljedna provedba plana reformi o kojemu je postignut konsenzus među svim političkim akterima i na svim razinama vlasti. To je dugotrajni proces čiji je cilj transformacija institucija i društva u BiH te njeno prilagođavanje standardu europskih zemalja', kazao je hrvatski premijer.
Dodao je kako je dostizanje kandidatskog statusa za BiH sljedeći važan korak koji će pokazati da je BiH doista ušla u zrelu fazu procesa približavanja EU-u.
Plenković je pojasnio kako se potpora Hrvatske europskim integracijama odnosi i na sve druge države jugoistoka Europe, a podjednako se to tiče i njihova približavanja NATO-u.
Hrvatska će kao članica EU-a i NATO-a biti zagovarateljem procesa proširenja tih organizacija, potvrdio je hrvatski premijer.
Komentirajući položaj hrvatskog naroda u BiH, Plenković je kazao kako je jasno da njegovi pripadnici kao najmalobrojniji ne uživaju punu ravnopravnost niti sva prava koja im po ustavu pripadaju.
Broj Hrvata u BiH sada je manji za četvrtinu od onoga iz 1991. godine, podsjetio je Plenković, upozoravajući kako se iseljavanje Hrvata iz te zemlje i dalje nastavlja.
Još je jednom osudio provedbu antiustavnog referenduma u Republici Srpskoj, kao i izgrede tijekom izbora u Stocu, dodajući kako je najbolji odgovor na to nastavak procesa europskih integracija.
U odnosu na moguće preinake Daytonskog sporazuma, ocijenio je kako je potrebna njegova 'nadogradnja' da on ne bi bio zaprekom daljem napretku zemlje.
Podsjetio je kako je u prosincu prošle godine na konferenciji u Bruxellesu posvećenoj upravo BiH dva desetljeća nakon Daytona konstatirano da je među svim ključnim akterima sazrelo razmišljanje o nužnosti preobrazbe BiH.
'Vrijeme je da lideri u BiH započnu razgovore o ustavnoj reformi zemlje koja će s jedne strane zajamčiti učinkovitost rada državnih institucija i svih razina vlasti a s druge strane stvarnu ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i građana. Smatram da smo došli u fazu kada bi bilo potrebno pristupiti reformi daytonskog ustavnog okvira', kazao je Plenković.
